Preporuke za prevenciju profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju

Rok ČIVLJAK, dr. med., specijalist infektolog*
Josip BEGOVAC, dr. med.,prof. dr. sc., specijalist infektolog

Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb

*Rad je napisan u tijeku autorovog studijskog boravka u talijanskom Nacionalnom institutu za infektivne bolesti ''Lazzaro Spallanzani'', Rim, Italija, u kojem je kao stipendist Ministarstva vanjskih poslova Vlade Republike Italije sudjelovao u europskom projektu ''Standardizacija postekspozicijskog postupka nakon profesionalne izloženosti zdravstvenih djelatnika HIV-u i drugim infekcijama koje se prenose krvlju; evaluacija postekspozicijske profilakse u Europi''.

Sažetak

Pregledni članak

Ovaj članak nastavak je rada iz prošlog broja Infektološkog Glasnika u kojem se autori osvrću na sadašnje svjetske preporuke za prevenciju profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika (ZD) infekcijama koje se prenose krvlju (IPK), s osobitim osvrtom na epidemiološki najznačajnije među njima a to su infekcije virusima hepatitisa B (HBV), hepatitisa C (HCV) te virusom humane imunodeficijencije (HIV). Najvažnija mjera prevencije ovih infekcija je nespecifična predekspozicijska profilaksa koja uključuje primjenu standardnih mjera zaštite od IPK u svakodnevnom radu. Osim nespecifične, ZD preporuča se i specifična predekspozicijska profilaksa koja je za sada dostupna samo za infekciju HBV-om, a podrazumijeva specifičnu imunoprofilaksu cijepljenjem protiv HBV. Postekspozicijska profilaksa (PEP) podrazumijeva mjere kojima se smanjuje mogućnost akviriranja IPK u ZD nakon što su bili izloženi kontaminiranoj krvi. Sveukupni postekspozicijski postupak i njegova učinkovitost ovise o potvrđivanju odnosno isključivanju infekcije u izvornog bolesnika zbog čega je važno čim prije provesti kliničku i epidemiološku evaluaciju rizika infekcije te serološko testiranje izvornog bolesnika i eksponiranog ZD. Postekspozicijska profilaksa HBV-infekcije (HBV PEP) podrazumijeva primjenu kombinirane aktivno-pasivne profilakse koja uključuje HBV-cijepljenje i primjenu specifičnog hepatitis B imunoglobulina (HBIG) u prijemljivih ZD. Kako bi se postigla potpuna zaštita, preporuča se provesti ubrzani režim HBV-cijepljenja. Trenutno nema dostupne specifične profilakse HCV-infekcije pa postekspozicijski postupak nakon profesionalne ekspozicije HCV-pozitivnoj krvi (HCV PEP) podrazumijeva samo serološko praćenje eksponiranog ZD kako bi se što ranije otkrila serokonverzija, odnosno profesionalna HCV-infekcija. Danas se za postekspozicijsku profilaksu nakon profesionalne ekspozicije HIV-pozitivnoj krvi (HIV PEP) preporuča primjena antiretrovirusnih lijekova (ARL). U većini slučajeva, kao HIV PEP preporuča se primjena dva ARL (temeljni režim), a u rijetkim slučajevima treba primijeniti režim s tri ARL (prošireni režim), najčešće uz dodatak jednog inhibitora proteaze. Većina zdravstvenih ustanova u današnjim uvjetima nije u mogućnosti pružiti pravovremenu i učinkovitu PEP nakon profesionalne ekspozicije ZD što je i navelo autore na pisanje ovog članka. Želja nam je da se ove preporuke usvoje i u Hrvatskoj, te da ih se pridržavaju svi relevantni čimbenici kako bi se stanje sigurnosti i zaštite na radu ZD, kao i zbrinjavanje profesionalnih ekspozicijskih incidenata u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj podiglo na višu razinu.

Abstract

Recommendations for prevention of oceupational exposure to blood-borne infeetions in health care workers

Review article

This article is a continuation of the paper published in the previous issue of Infektološki Glasnik where the authors are considering the current recommendations for prevention of oceupational exposure to blood-borne infeetions in health care workers (HCWs). A special reference is given to infeetion with hepatitis B virus (HBV), hepatitis C virus (HCV), and human immunodeficiency virus (HIV) because of their significant epidemiological and elinical importance. The implementation of standard precautions as nonspecific pre-exposure prophylaxis is the most important preventive measure for prevention of occupational exposure to blood-borne infections in health care settings. HCWs also benefit from specific pre-exposure prophylaxis, at the moment available only for HBV, that ineludes specific imunoprophylaxis with HBV vaceination. Post-exposure prophylaxis (PEP) ineludes ali those measures that decrease thc likelihood of blood-borne infection in HCWs after exposure to contaminated blood and other body fluids. The entire post-exsposure procedure and its efficacy depends on confirmation or exclusion of blood-borne infeetion in the source patient. That ineludes the importance of prompt epidemiological and elinical evaluation of the risks and serological testing of the source patient and exposed HCW. Post-exposure prophylaxis of HBV infeetion (HBV PEP) includes combined active-passive prophylaxis with HBV vaceination and specific hepatitis B immunoglobulin (HBIG) in susceptible HCW. For a long-term prophylaxis, an aceelerated sehedule of HBV vaccination is recommended. At the moment there is no specific pro-phylaxis available for HCV infeetion. Therefore, post-exposure prophylaxis after oceupational exposure of HCWs to HCV-positive blood (HCV PEP) ineludes only serologic testing and follow-up in order to detect seroconversion - professional HCV-infection as early as possible. In case of oceupational exposure to HlV-positive blood, antiretroviral agents are recommended as post-exposure prophylaxis for HIV (HIV PEP) in order to decrease the risk for infection. In most cases, two antiretroviral agents (basic regimen) are recommended, while in rare cases with high risk for infection, three or more antiretrovirals (expanded regimen) are recommended. The vast majority of health care institutions are not able to provide timely and effective PEP to their HCWs exposed to blood-borne infections. In writing this paper our intention was to urge all health care institutions in Croatia to adopt and implement this recommendations in order to improve work safety and prevent occupational exposure to blood-borne infections in health care workers.

Cijeli članak možete pogledati ovdje.