Elizabeta Kralj, bacc. ms

Dječja bolnica Srebrnjak

Sažetak

Astma je najčešća kronična bolest kod djece. Od astme u svijetu boluje više od 300 000 ljudi, u stalnom je porastu u razvijenim zemljama. Može početi već u prvim godinama života i često je neprepoznata. Astma je multifaktorijalno uzrokovana bolest, te epizodna bolest sa i bez pojave simptoma. Karakterizirana je hiperiritabilnošću traheobronhalnog stabla, te reverzibilnom bronhokonstrikcijom. Dokazana je nasljedna sklonost. Medicinska sestra mora posjedovati znanje i vještine kako bi mogla pružiti pacijentu adekvatnu i sveobuhvatnu skrb.

Ključne riječi: astma, pokretači astme, simptomi, dijagnostika, liječenje, sestrinske dijagnoze, sestrinske intervencije

Uvod

Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva. U upalnom procesu sudjeluju mnoge stanice, a posebno mastociti, granulociti, eozinofili i T limfociti.

Ovisno o učestalosti simptoma i njihovoj težini astma se dijeli na četiri stupnja.

Ovu klasifikaciju stvorila je GINA ( Global Initiative for Asthma ), a služi kako bi se olakšao pravilan odabir terapije.

1. STUPANJ : Povremena astma

2. STUPANJ: Blaga trajna astma

3. STUPANJ: Umjerena trajna astma

4. STUPANJ: Teška trajna astma

Simptomi astme su:

• Napadaji suhog kašlja ( ili suho kašljucanje )
• Osjećaj nedostatka zraka sa ili bez čujnog disanja poput piskanja ili fućkanja
• Stezanje u plućima uz osjećaj napuhnutosti pluća
• Noćno ili ranojutarnje buđenje zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja

Status astmaticus - najteži oblik akutne kliničke slike astme. Napad gušenja traje 12-24 h i rezistentan je na primjenu bronhospazmolitika. Često je prisutna hiperkapnija, a pozitivna su najmanje tri od slijedećih simptoma : smanjen ili gotovo odsutan šum inspirija, inspirativno uvlačenje toraksa i izrazito angažiranje pomoćne respiratorne muskulature, cijanoza i uz terapiju kisikom, poremećaj svijesti i smanjeno reagiranje na bol, smanjen tonus skeletnih mišića, tahikardia.

Status astmaticus predstavlja po život opasno stanje, te zahtjeva hitnu intervenciju.

Pokretači astme

1. ALERGIJA

• Inhalacijski alergeni : životinjska dlaka, grinja iz kućne prašine, perje, peludi stabala, korova i trava, plijesni.
• Nutritivni alergeni : najčešći - mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, lješnjaci i orasi, pšenično brašno, riba, konzervansi, čokolada, aditivi.

2. VIRUSNE INFEKCIJE

3. KEMIJSKI PODRAŽAJI ( IRITANSI ) - duhanski dim, pare u kućanstvu, pare boja i lakova, zagađeni zrak, jaki mirisi.

4. LIJEKOVI - osobito preparati acetilsalicilne kiseline

5. PSIHIČKI PODRAŽAJI - jake emocije

6. BIOLOŠKI PODRAŽAJI - napor i tjelesno opterećenje, biometeorološke promjene

Dijagnostika astme

• Alergološko kožno testiranje na inhalacijske i nutritivne alergene
• Imunološka obrada: RAST (Radioallergosorbent test) - otkrivanje specifičnih IgE protutijela in vitro u serumu bolesnika; RIST (Radioimunosorbent test) - je test kojim mjerimo ukupnu koncentraciju IgE u serumu.

• Spirometrija i tjelesna pletizmografija - utvrđuje se postojanje suženja dišnih puteva i otežano protjecanje zraka kroz njih.
• Bronhoprovokativni testovi - npr. udisanje pojedinih alergena, metakolina, histamina, suhog ili hladnog zraka
• Određivanje acidobaznog statusa
• Mjerenje vršnog protoka
• Rtg snimka paranazalnih sinusa
• Test opterećenja - potvrđivanje astme na napor
• Citološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile
• Mjerenje dušičnog oksida u izdahnutom zraku ( FENO) radi dokazivanja upale

Liječenje astme

• objedinjuje medikamentozne, higijensko epidemiološke i edukativne mjere.

1. Protuupalni lijekovi

A) inhalacijski kortikosteroidi - primjenjuju se inhalacijom (udisanjem) iz posebnih spremnika (inhalera) i za korištenje svakog takvog lijeka potrebno je poznavanje pravilne tehnike disanja.

B) antagonisti leukotrijena- oni djeluju samo na jednu skupinu čimbenika alergijske upale pa time imaju slabiji učinak od inhalacijskih kortikosteroida.Najčešće se koriste kao dodatna terapija.

2. Bronhodilatatori

• su lijekovi koji šire dišne puteve i na taj način olakšavaju protok zraka kroz njih.

3. Kombinirani lijekovi - kombinacija protuupalnog i bronhodilatatornog lijeka.

4. Inhalacijska terapija

- je najdjelotvorniji oblik terapije jer dovodi lijek izravno u pluća izbjegavajući učinke lijeka na ostale organe.Postiže se jednak učinak tablete uz puno manju dozu lijeka.

a) INHALATORI - najprecizniji način. Postoje kompresorski ili ultrazvučni s maskom ili usnim nastavkom.

b) INHALERI - specijalni spremnici za doziranje lijeka ( Pumpica ili sprej, Diskus, Turbuhaler, Novolizer )

c) SPACERI ILI KOMORE - sprave za olakšanu primjenu pumpice

• Babyhaler , Volumatic, Aerochamber

Samozbrinjavanje astme

a) ISPRAVNO UZIMANJE LIJEKA

b) MJERENJE VRŠNOG PROTOKA - najčešće ujutro i navečer, te u pogoršanjima pomoću male jednostavne naprave koja mjeri brzinu protoka zraka kroz dišne puteve u izdisaju. Vrijednosti su definirane prema dobi, tjelesnoj visini i spolu bolesnika.

c) RAZUMIJEVANJE NAČINA DJELOVANJA POJEDINIH LIJEKOVA

d) PREPOZNAVANJE I IZBJEGAVANJE UZROKA ASTME

Sestrinske dijagnoze

Neadekvatna prohodnost dišnih puteva u/s hipersekrecijom.

Smanjena aktivnost u/s poremećenom respiratornom funkcijom.

Visok rizik za dehidraciju u/s pojačanim znojenjem i hiperventilacijom.

Otežano disanje u/s bolovima u grudima i hipoksijom.

Visok rizik za oštećenje sluznice usne šupljine u/s disanjem na usta i pojačanim iskašljavanjem.

Poremećaj prehrane u/s dispneom i abdominalnom distenzijom 2° gutanje zraka.

Visok rizik za febrilitet u/s infektivnim procesom.

Visok rizik za nastanak infekcije.

SMBS u/s umorom 2° neadekvatno disanje i oksigenacija.

SPN u/s hipoksemijom.

Neupućenost.

Anksioznost u/s dispneom.

Nesanica u/s kašljem, ortopneom i strahom.

Socijalna izolacija u/s umorom, depresijom, zaokupljenošću bolešću.

Neučinkovito sučeljavanje s novonastalom situacijom.

Poremećaj izmjene plinova u/s neadekvatnom ventilacijom i perfuzijom.

Bol.

Hospitalizam.

Sestrinske intervencije

S obzirom na gore navedene sestrinske dijagnoze briga i skrb za dijete oboljelo od astme, bilo da je riječ o novonastaloj situaciji ili egzacerbaciji astme je kompleksna kao i njeno liječenje, te zahtijeva timski rad.

- Promatranje pacijenta, uzimanje sestrinske anamneze, razumijevanje pacijenta, postojećeg stanja i njegove bolesti

- Stalni nadzor, monitoring pacijenta ovisno o težini stanja u kojem se nalazi

- Kontrola vitalnih funkcija:

• disanje - brzina, ritam, dubina,. prisutnost dispnee, tahipnee, hipoksije, korištenje pomoćne resp. muskulature

• puls - ritam, ferkvencija
• krvni tlak - porast ili pad vrijednosti

- Smjestiti pacijenta u odgovarajući položaj - olakšavanje ekspanzije pluća

- Primjena kisika i ostale terapije prema odredbi liječnika

- Uklanjanje bronhalnog sekreta - aspiracija

- Rehidracija

- Humidifikacija zraka u prostoriji gdje pacijent boravi ili samo zraka koji udiše

- Respiratorna fizikalna terapija - vježbe disanja, relaksacija, drenaža, tehnika iskašljavanja

- Redovita kontrola plinova u krvi

- Pojačana njega kože i sluznice

- Planiranje perioda aktivnosti i odmora

- Osigurati odmor pacijentu.

- Pravilna prehrana

- Praćenje kašlja - intenzitet, pojavu, učestalost, period u kojem se javlja, ovisnost o vanjskim čimbenicima, da li je praćen bolovima u prsnom košu, da li ometa aktivnost, da li izaziva mučninu i povraćanje

- Praćenje iskašljaja - boja, količina, izgled, miris

- Prevencija komplikacija i infekcija

- Biti podrška djetetu

- Edukacija roditelja i djeteta (ovisno o dobi) - za vrijeme hospitalizacije, te upućivanje na aktivno sudjelovanje u astma školi za djecu i roditelje pod vodstvom stručnog tima (iskusnih edukatora) kako bi i nakon dijagnosticiranja astme mogli sami uspješno održati kontrolu nad bolesti.

Zaključak

Redovito uzimanje lijekova, pravilno uzimanje lijekova, izbjegavanje pokretača bolesti, redovito kontroliranje plućne funkcije kod kuće uz vođenje dnevnika astme, obavljanje kontrole prema uputama liječnika dovodi do POTPUNE KONTROLE ASTME.

Redovitom i pravilnom edukacijom svako dijete može naučiti bezbrižno živjeti s astmom.

Literatura

1. Dodig S. Astma, Medicinska naklada, Zagreb,1997.

2. Zergollern Lj. Pedijatrija, Naprijed, Zagreb, 1994.

3. Svetić Čišić R. Kako živjeti s astmom?, Medicinska naklada, Zagreb, 1999.

4. Fučkar G. Proces zdravstvene njege, Medicinski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1995.

5. Fučkar G. Uvod u sestrinske dijagnoze, Huse, Zagreb, 1996.

6. Lowe L, Čustović A, Woodcock A. Childhood asthma, Curr Alerrgy Asthma Rep.2004;4:159-65.

7. http://www.medicalnewstoday.com/