Sestrinski edukacijski magazin - Brze smjernice: Mjerenje pulsa

Naslovnica

Stručni članci

Svi članci

Brze smjernice: Mjerenje pulsa

Aleksandar Radenović

Petak, 03 Rujan 2004

Aleksandar Radenović

Nastavno središte, Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Zagreb

Puls ili bilo je niz tlačnih valova u atrerijama sustavnog krvotoka, nastalih potiskivanjem krvi kontrakcijama lijeve srčane klijetke. Puls možemo mjeriti palpacijom na periferiji, auskultacijom i ultrazvučno. Najčešće se mjeri palpacijom površinskih arterija ispod kojih se nalazi čvrsta podloga.

Mjesta palpacije pulsa na perifernim arterijama
Slika 1. Mjesta palpacije na perifernim arterijama

Mjerenje pulsa palpacijom

Kod pulsa mjerimo:

frekvenciju pulsa
ritam pulsa
punoću pulsa

Frekvencija pulsa

Frekvencija pulsa označava broj otkucaja u jednoj minuti. Normalna frekvencija pulsa ovisi o nizu različitih faktora kao što su dob, spol, bolesti i sl. Normalna frekvencija pulsa u zdravih osoba ovisno o dobi prikazani su u tabeli 1.

Frekvenciju pulsa veću od gornje granice nazivamo tahikadija, a ispod donje granice bradikardija.

NORMALNA FREKVENCIJA PULSA
Starost	Puls
novorođenče	120 – 160
1 – 12 mjeseci	100 – 150
1 – 2 godine	80 – 140
2 – 6 godina	75 – 120
6 – 12 godina	75 – 110
Adolescenti	60 – 100
Odrasli	60 – 100
Tabela 1. Normalne frekvencije pulsa

Ritam pulsa

Ritam pulsa označava vremenski razmak između pulzacija. Svako odstupanje od jednakotrajnih pauza između dva para pulsacija nazivamo aritmija. Od aritmija razlikujemo:

- respiratorna aritmija – nije znak bolesti, kod udisaja puls je ubrzan (djeca, mladi...)
- - ekstrasistolija – preuranjena kontrakcija izazvana dodatnim impulsom izvan SA čvora
- bigeminija, trigeminija... – pravilna nepravilnost, duža pauza između dva para otkucaja, usporediti apikalno i periferno mjerenje kroz duži period (digitalis, hipoksija, poremećaj kalija)
- apsolutna aritmija – otkucaji potpuno nepravilni, nejednako punjeni (oštećenje srca)

Punoća pulsa

Punoćom pulsa određujemo snagu srčanih kontrakcija te elasticitet krvne žile.

Ocjena punoće pulsa	Opis	Mogući pokazatelj
tvrd, jako punjen, napet	Ne može se potisnuti niti jakim pritiskom na arteriju	hipertenzija
normalno punjen
slab, nitast, mekan	Slabo punjen, teško palpabilan, polagano prolazi ispod prstiju i lako se može potisnuti	hipotenzija, hipovolemija, slabost srca
ne palpira se		srčani zastoj, okluzija arterije
Tabela 2. Prikaz ocjene punoće pulsa, opisa te mogućih pokazatelja

Slijedeća tablica prikazuje postupak mjerenja pulsa palpacijom na periferiji (Tablica 3.)

Postupak mjerenja pulsa palapacijom na periferiji
Slijed postupka	Obrazloženje
1. Objasniti i raspraviti s pacijentom postupak mjerenja pulsa.	Kako bi bili sigurni da pacijent razumije postupak te mogao dati svoje mišjenje o istom.
2. Pričekati 10' od fizičke aktivnosti pacijenta.	Puls je tijekom i određeno vrijeme nakon fizičke aktivnosti veće frekvencije.
3. Odrediti mjesto palpacije pulsa na odgovarajućoj arteriji na kojem će biti moguće mjerenje i kasnije. Pri tome osigurati udobnost pacijentu.	Osigurava se kontinuitet i dosljednost u mjerenju pulsa. Kako bi osigurali udobnost pacijentu.
4. Postaviti drugi i treći prst na mjesto palpacije i lagano pritisnite.	Prsti su osjetljivi u palpaciji. Ne palpiramo palcem jer ima vlastitu pulsaciju koja može zavarati pri mjerenju pulsa pacijentu.
5. Lagano pritisnuti na izabranu arteriju kako bi osjetili puls na istoj.	Radijalna arterija često se koristi zbog svoje pristupačnosti.
6. Puls mjeriti u trajanju od 60 sekundi. Odrediti frekvenciju, ritam i punoću pulsa.	Vrijeme od 60 sekundi potrebno je kako bismo odredili puls kod nepravilnosti u ritmu.
7. Zabilježiti podatak u dokumentaciju.	S ciljem usporedbe s kasnije dobivenim mjerenjem.
*Napomena:* u djece mlađih od 2 godine puls se ne savjetuje mjeriti na ovaj način; ubrzan puls i malo područje za palpaciju može rezultirati netočnim podatkom. Puls bi trebalo mjeriti korištenjem stetoskopa slušanjem na apikalnom području srca na prsištu.