K. Andrew Sirkka, EdD MNSc RNT RN

Šta je kulturna kompetencija?

Kulturna kompetencija je proces koji jednu osobu čini osobom mnogovrsnog razumijevanja i pruža instrumente za suradnju u krugu ljudi s različitim mišljenjima.

Kulturna kompetencija je neophodna za postizanje smanjivanja napetosti i konflikata (pogrešnog razumijevanja, rasizma, diskriminacije, niske odgovornosti za njegom, loše dijagnostike) u krugu ljudi sa različitim kulturnim vrijednostima, načina ponašanja i različitih komunikacijskih struktura.

Kulturna samosvjesnost je proces osjećajnosti i osvješćenosti kulturnih elemenata u ljudskom životu. Kulturno znanje govori o procesima dobrovoljnog usvajanja novih informacija i znanja različitih kultura i jezika. Proces kulturnog susreta omogućava osobi da dostigne dublju involviranost u svakodnevni život unutar kruga određene kulture.

Putem životnog iskustva, jedna osoba može razumijeti nepisana pravila i prihvaćene oblike komuniciranja unutar kultura. Kroz ta životna iskustva osoba može usvojiti nepisana pravila i prihvatiti načine komunikacije unutar kulture.

Svi razumiju ako jedan stranac ne govori jezik perfektno, ali ako jedan od stranaca prekrši nepisana pravila neverbalne komunikacije, nitko ga neće razumjeti!

Kulturne kompetencije se mogu izraziti na određenim razinama: tehničkoj, konceptualnoj kao i na razinama razumijevanja.

Kako poboljšati kulturnu kompetenciju?

Prvi korak je osvješćivanje postojanja kulturnog kostura naše osobnosti. Kultura nam pruža oblike razmišljanja i ponašanja kao i načine i obrasce za komunikaciju. Mi usvajamo većinu naših vrijednosti, obrazaca našeg društvenog života i naših uvjerenja upravo iz naše kulturne okoline.

Sve to što nas čini da se osećamo sigurnije su kulturni elementi, kojima smo se mi sami prilagodili. Nama je uistinu potrebno usvajanja više znanja pomoću proučavanja, promatranja i kulturnom osjetljivošću.

Svako od nas može najviše naučiti o svojoj kulturi živjeći u nekoj drugoj kulturi. Socijalne vještine, stavovi, tajne norme i pravila postaju sve više vidljiviji u jednoj realnoj životnoj situaciji.

Ujedno, dobijajući iskustva kao manjina u okružju većine ( kao „vanzemaljac") - što predstavlja zdravo iskustvo - pojedinac može dostići istinsko razumijevanje čovječanstva kao vezu ljudi sa različitim kulturnim običajima.

Treća stvar u poboljšavanju kulturne kompetencije bila bi razmišljanje o pažljivosti (npr. postavljanje pitanja "Što ja činim?"). Što medicinska sestra bude bolje komunicirala i surađivala sa svojim pacijentom, to će biti još bolji rezultati cjelokupne sestrinske skrbi. Ne trebamo li educirati i iskoristiti što više te ljude koji dolaze iz određenih etničkih grupacija ili kulturnih sredina s ciljem pružanja odgovarajuće zdravstvene skrbi?

Na kraju nekoliko primjera kako i na koji način možemo poboljšati kulturnu kompetenciju u sestrinstvu: usvajanjem više znanja o socijalnim i komunikacijskim vještinama pomoću edukacije i komunikacije s ljudima s različitom kulturnom pozadinom (npr. multikulturalne zajednice, izbjeglice, druge denominantnosti i religije, itd.), unaprijeđivanjem profesionalnog i osobnog razvoja, raspoznavanjem elemenata i karakteristika osobne profesionalne kulture, jasnim raspoznavanjem osobnog i profesionalnog identita i predanosti kao i međunarodnom razmjenom programa te antropoloških / transkultulnih sestrinskih modela.

Literatura

1. Sirkka K A 1997. How to improve cultur­al competence in nursing. Terve-SOS 97. STAKES, Helsinki.

2. Sirkka K A 1996. Effects of health care stu­dents´ international study periods on their learning skills and professional growth. Uni­versity of Tampere, Department of Nursing Science. Tampere.

3. Lewis R D (1999) When Cultures Collide. Ni­cholas Brealey Publishing, London