Bajraktarević Adnan, Mandić Saša, Lozančić Aldijana, Hodžić Adisa

Javna Ustanova Kantona Sarajevo Domovi zdravlja Sarajevo, Dom zdravlja Centar Vrazova Sarajevo - predškolski odjel, Ul. Vrazova 11 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

SAŽETAK

Svake godine hiljade male djece stradava ili se ozljeđuje u automobilskim nesrećama. U novim ispitivanjima se pokazalo da su djeca koja su koristila zatvorene sjedalice, imala za 28 procenata manje gubitaka života nego ona djece koja su koristila samo pojaseve. Dojenčad imaju veći rizik povrjeđivanja u nezgodama zato što su njihove lobanje lomljivije , njihove vratne kosti su mekše a ligamenti koji podržavaju vrat su nategnutiji. Propisno postavljene sigurnosne stolice smanjuju rizik smrtnosti za 71 procenat kod male djece. Krevetići za kola omogućuje da bebe leže za vrijeme putovanja. Veće bebe čija težina i visina prelaze ograničenja sigurnosti za dječije stolice prije nego što dostignu dob od 1-ne godine trebaju koristiti prilagođene sjedalice sa suprotnim  položajem lica za veće ograničenje za odgovarajuću težinu i visinu. Preporuke za svu djecu dobi ispod 13 godina je da se voze na stražnjem sjedištu vozila. Radovi koji su prethodili pokazali su smanjenje rizika  za 59 % za ranjavanja djece u (BPB) sjedalicama sa kaiševima i podignutim sjedištima upoređujući ih sa ograničenim-zatvorenim sjedalicama i sigurnosnim pojasima, prikazujući ih u primjerima automobilskih nesreća koje se dešavaju u svim pravcima sudara.

Ključne riječi : Automobilski sudari,  smrt, ranjena djeca, prevencija.

PREVENTION INJURED AND KILLED CHILDREN IN CAR CRASHES - MEDICAL FACTS

Bajraktarevic A., MD 1*, Mandic S., MN 1*, Lozancic A. MN 1*, Hodzic A. S. MN 1*, Public Health Institution of Canton Sarajevo, Health Center Vrazova Sarajevo-Department for preschool children 1*.

ABSTRACT

Each year thousands of young children are killed or injured in car crashes. A new study has found that children who were using child restraints were 28 percent less likely to be killed in a crash than children who were wearing seat belts alone. Infants are at greater risk of injury in crashes because their heads are fragile, their neck bones are soft and the ligaments that help support the neck are stretchy. Properly installed child safety seats reduce the risk of death by 71 percent for infants. Car beds allow babies to lie down while traveling. Larger babies whose weight or height exceeds the limits of the child safety seat before they reach age 1 should use a convertible seat with a higher rear-facing weight and height limit. Recommendations are  that all children aged 13 and under ride in the back seat of a vehicle. Previous work quantified a 59% reduction in injury risk for children in belt positioning booster seats (BPB) compared to those restrained in seat belts using a sample of crashes of all directions of impact.

Key words: Car crashes, death, injured children, prevention.

UVOD

Automobilske nezgode spadaju u razvijenim zemljama jedan od najznačajnih uzroka smrtnosti kako ljudi tako i djece (1*). Od svih nesretnih slučajeva , prvi su na spisku kao uzrok mortaliteta kod odraslih, dok su kod male djece (2*) na drugom mjestu nakon padova, međutim i taj broj je jako veliki. Tako kod adoloscenata, relativno zdrave populacije čak 40 % smrtnih slučajeva je u saobraćajnim nesrećama (3*) uključujući sve prirodne uzroke smrtnosti. Najčešća smrtnost i stradanje u svim dobnim skupinama osim djece od 5 od 9 godina / najviše kao pješaci/ u saobraćajkama (4*) je kao direktni učesnici ili saputnici  u kolima. Međutim vrh stradanja i umiranja (5*) je između 15 i 19 godina života i za oba spola.

Posebna pažnja se treba posvetiti djeci (6*) ispod  4 godine života koja zakonom o saobraćaju i sigurnosti svih zemalja  svijeta moraju koristiti zatvorene (7*) sjedalice-sjedišta sa kaišićima za stezanje. Upotreba ovih različitih sredstava za ograničeno kretanje i fiksiranje djeteta na jednom mjestu reduciralo je pogibije djece (8*) za 71 %, a teža povrjeđivanja (9*) do 67%.

Vožnja bez ikakvih (10*) pomagala-sjedalica pa i pojaseva za vezanje, pa i nepropisno upotrebljene opreme, je vrlo opasna i slučaju nesreće smrtnost i teže povrede glave(11*), vrata, kičme, grudnog koša, trbuha (12*), ekstremiteta (13*), zdjelice (14*) i unutarnjih organa su prilično velike u skladu sa težinom sudara. Odgovarajuća prva pomoć i medicinski tretman  (15*) su vrlo bitna karika u lancu liječenja i izliječenja.

Posebno mjesto u sigurnosti saobraćaja predstavljaju bolesna (16*) i hendikepirana djeca , kao i djeca sa specijalnim potrebama a i dojenčad posebno novorođenčad (17*) i nedonoščad gdje treba primjenjivati posebne preventivne mjere i sredstva koja su propisana najmodernijim američkim, svjetskim i evropskim strandardima. Vrlo važno mjesto zauzimaju djeca koja stradaju kao pješaci u školskom i predškolskom periodu u vrlom visokom procentu pa pravilna edukacija (18*)  djece i roditelja u školama i u vrtićima je jako bitna za smanjenje ukupnog broja nesretnih slučajeva i komplikacija. Svaki dan je i veći broj ozljeđenih (19*) vozača djece bez vozačke dozvole tako je i dobra saobraćajna kontrola  neizostavna u sprječavanju većeg mortaliteta i morbiditeta uzrokovanih automobilskim sudarima.

Slika 1. Automobilska nezgoda

MEDICINSKI ASPEKTI POSLJEDICA POVREĐIVANJA DJECE U AUTO - NEZGODAMA

Pored trenutno umrle djece i djece koja umiru od teških posljedica sudara prije ili kasnije , postoje mnogobrojne povrede (20*) koje zagorčavaju život i djetetu i roditeljima. Možemo reći da svi dijelovi dječijeg organizma mogu biti zahvaćeni.

Povrede se mogu klasificirati (21*) na lakše, teže , kao i na one umjerene -srednje težine. Skoro svi (22*) organski sustavi  mogu biti zahvaćeni tako  po lokalizaciji ozljede-«saobraćajke» dijelimo na :

1. ozljede glave

2. ozljede vrata

3. ozljede grudnog koša

4. ozljede trbuha

5. ozljede kičme

6. ozljede ekstremiteta

7. ozljede zdjelice

8. ostale ozljede

Povrjede od onih banalnih kao ogrebotine, posjekotine, ubodne ozljede, opekotine, razderotine, lomovi kostiju različitog stupnja i oblika , naprsnuća,  uganuća, istegnuća, rastrgnuća, iščašenja, luksacije, amputacije, krvarenja , posljedice  pregaženja i udara , lakši potresi, kontuzije, gubici svijesti različitog stupnja, zatajivanje funkcije bubrega, pluća, srca, mozga, cirkulacije i srca, konvulzije, glavobolje i bolovi pojedinih dijelova tijela ili čitavog tijela, uz multiple traumatske promjene i posljedice uz komplikacije i infekcije a posebno sepsu su redovni pratilac (23*) auto-nesreća i sudara. Dijete zahtjeva (24*) pomoć odmah na licu mjestu po pravilima prve pomoći uz kasniju hitnu stručnu medicinsku pomoć, pomoć u zdravstvenim ambulanta, pa u bolnicama-klinikama uz odgovarajući monitoring na odjelima poluintenzivne i intenzivne pedijatrijske i njege dječije kirurgije, traumatologije i dječije ortopedije. Vrlo je bitan i aspekt psihijatrijski posebno straha, kupiranja boli, psihološkog izlječenja uz ozljede i moguće česte komplikacije. Neurološke posljedice, pareza i paraliza živaca, gubitka vida, sluha, nemogućnosti hoda ili otežanog kretanja, oduzetosti, nekontroliranja sfinktera-uriniranja ili defekacije, nesposobnosti čitanja, pisanja, shvatanja-razumjevanja, otežanog ili gubitka govora su prilično česte. Osim stručne njege multidisciplinarnog (25*) medicinskog tima pedijatara, dječijih kirurga, ortopeda za djecu i traumatologa, radiologa, neurologa, dječijih psihijatara, anesteziologa, psihologa, infektologa, dječijih otorinolaringologa, očnih liječnika, fizijatara, fizioterapeuta za djecu, dermatologa, stomatologa-pedodonta i ortodonta uz kvalitetne medicinske pedijatrijske i kirurške sestre, potrebna je velika potopora porodice i prijatelja posebno roditelja,  majke i oca u tim teškim trenucima za dijete prvenstveno. Suvremeni monitoring, oprema , kvalitetni kadrovi su garant uspjeha liječenja i ozdravljenja .

PREVENTIVA

Najbolja preventiva u vožnji je obaveza  djeci do navršene (26*) trinaeste godine života sjedoiti na stražnjem sjedištu i tada se broj nesretnih slučajeva reducira za više od polovine. Drugo sigurnosni pojasevi su obavezni kako na prednjem tako i na stražnjem sjedištu.

Sjedišta sa kontra položajem (eng. Rear Seats) za dojenčad do (27*) jedne godine života i 10-tak kilograma (20 funti), gdje beba gleda u suprotnom položaju od pravca vožnje , znači vozi se unatrag. Postoje dva tipa sjedišta sa kontra-položajem a to su sjedišta za novorođenčad-dojenečad (eng. Infant only seats)  drugo, prilagođena sjedišta sa kontra položajem (eng.Convertible seats).

Sjedišta samo za novorođenčad (eng.Infant only seats) - (slika 2), su obično malena, imaju ručku za nošenje ili prenosni sistem. Pored toga imaju kaišiće koji zatežu gornji dio trupa novorođončeta i dojenčeta. Koriste se od rođenja do težine 10 do 1 kg maksimalno (29-30 funti).

Neka imaju osnovu koja se odvaja i ostavlja u kolima i drugi prijenosni dio u kojem je dijete.

Prilagodljiva sjedišta (28*) sa kontra položajem eng. Convertible seats (slika 3.) koriste se isto od rođenja do težine 10-11 kg (20-22 funti). Mogu se koristiti kod starije djece sa prema naprijed položajem. Imaju veće ograničenje za težinu nego sjedišta za novorođenčad i dojenčad. Idealna su za veće - krupnije bebe.

Slika 3. Sjedište za djecu do 1.godine života suprotni položaj lica pravcu putovanja

Imaju tri tipa kaišića a to su petopoložajni kaišići (eng, 5-point harness), kaišići preko štitnika glave (eng. Overhead shield) i T-zaštitni kaišići (eng.T-Shield),(slika 4). Koriste se nekoliko vrsta kaišića sa uglavljivanjem usjeka (eng.Harness slots), zatim kopče i štitnici (eng. Adjustable buckles and shields) kao i prilagodljivi oblici sa uglom pomjeranja (eng.Angle indicators) i namještanja djeteta u ispravan-korektan položaj.

Slika 4. Covertible seats - prilagodljiva sjedišta za novorođenčad -3 vrste kaišića

Za djecu iznad jedne godine života koriste se sjedišta sa pogledom-položaje prema naprijed(eng.Forward-facing seats)  (slika 5). Koriste se poslije godine navršenog života sve do dozvoljenog ograničenja  za težinu i visinu od strane proizvođača. Postoji mnogo tipova kao prilagodljiva sjedišta (eng.Convertible seats-used forward-facing), pa konstruktivna sjedišta prema građi djeteta (eng. built in seats), kombinacija sjedište licem prema naprijed-sa podizanjem ili pomicanjem ( eng. combination forward-facing-booster seats ) kao i u obliku putničke košulje (eng. travel vests).

Slika 5. Sjedišta prema naprijed lice

Sjedišta (29*) sa licem okrenutim prema naprijed tzv prilagodljiva  (Convertible seats used forward-facing ) koriste se kada dijete navrši godinu  života i preko 10 kg (20 funti). Za korištenje ove sigurnosne sjedalice u saobraćaju moramo se držati tri pravila a to su;a. ramene  kaišiće postaviti iznad ramena djeteta preko tijela (u mnogim prilagodljivim se uklapaju tek kada je dijete u odgovarajućem položaju prema naprijed), b.postaviti sjedište u uspravan, zabačen unazad položaj , kako zahtjeva proizvođač,c. moramo biti sigurni da su sigurnosni pojasevi postavljeni u smjeru pojaseva okrenutim u pravcu kretanja prema naprijed. Kada postavljamo naše sjedište iz kontra u položaj licem naprijed moramo obavezno vidjeti preporuke proizvođača. Kombinacija sjedište licem prema naprijed-sa podizanjem ili pomicanjem (eng. combination forward-facing/booster seats) je jedna od varijanti koja se može koristiti kao sigurnosno sjedalo. Ona se upotrebljavaju uz sigurnosne kaišiće i kopče kada dijete ima težinu 20 -33 kg (40-65 funti).

Kada dijete premašenu određenu granicu za težinu i visinu možemo koristiti zaklopke u autu i sigurnosne položaje da fiksiraju sjedište. Dijete ne smije zbog opasnosti koristiti samo kaišiće sjedala nego i zaklopke u autu i sigurnosne pojaseve za bolju i sigurniju vožnju. Konstruktivna sjedišta prem građi djeteta (eng.built in seats) su vrlo rasprostranjena i prilično sigurna i upotrebljavaju se u nekim većim kolima i teretnim automobilima.Ako auto ima samo zaklopke za pojaseve tada putnička košulja (eng. travel vest), može biti prihvatljiva opcija. Sjedište sa prilagođavanjem i pomicanjem (eng. booster seat)  se koriste uz zaklopke i ramene pojaseve na sličan način kao i za odrasle (slika 6 ).

Slika 6. Boosterseat - prilagodljiva sjedišta

Dijete je spremn za ovu sjedalicu kada ispuni uvjete težine i visine koja je određena za kaišiće i drugu opremu a obično je to do 145 cm visine i 57 funti težine (oko 27 kg). Ramena djeteta su slobodna a kaišići dolaze ukoso preko jednog ramena do kuka  i oko trbuha . Oči djeteta moraju biti u visini sa vrhom sjedišta. Propisno postavljno takvo sigurnosno sjedište štiti dijete od povreda kičme , stomaka i glave u vrlo visokom procentu. Prihvatljiva su sjedišta sa visokim naslonom i bez naslona (eng.high-back and backless booster seats)  uz uputstva proizvođača.

Sigurnosno pojasevi (eng.Seat belts) se koriste uz zaklopke i ramene pojaseve kada ispunimo neke uvjete ato su a. pojasevi prelaze preko sredine ramena i grudnog koša djeteta, ne preko grla ili vrata, b. dolje idu iznad kuka   ne preko stomaka, c. dijete mora biti dovoljno visoko da je u liniji ostalih sjedišta i da ima noge komforno i paralelno postavljene bez križanja noga. Obično dijete ostaje u sjedištu do osme godine života ili čak do 12-te godine za sitnije dijete.

Sva sjedišta moraju biti postavljena tako da su zakopčana i zategnuta dovoljno za sigurnost i  da omogućuju djetetu komfornost prilikom vožnje. LATCH (Lower Anchors and Tethers for Children) sistem za sigurnu vožnju u SAD omogućuje roditeljima detaljna uputstva i pomoć u putovanjima njihove djece za korektno postavljanje (30*) sigurnosnih sjedišta. To su dva seta malih metalnih šipki i rešetaka uz spojnice koje uz jastučiće omogućuju sigurnije  i udobnije putovanja djeteta.  Anchor-spojnica, kotva i tethers-spona uz naramenice strap su glavni dijelovi ovog sistema u SAD od septembra 2002 . godine. Danas su u upotrebi i zračni jastučići (eng. Air bags) u modernijim kolima    uz ovu opremu za stariju djecu su vrlo korisni i sigurni za vožnju.   Zračni jastučići su  neophodni za vožnju djece sa specijalnim potrebama-retardirana djece, za težu bolesnu djecu, za djecu gdje pedijatar preporučuje stalni nadzor u vožnji i kada se nijedan odrasli ne vozi sa djetetom na stražnjem sjedištu odnosno kada je dijete samo.

Putovanje posebnih kategorija (31*) zahtjeva posebne uvjete, sredstva i potrebe. Tako za nedonoščad  u vožnji se moraju koristiti transportni krevetići (slika 7.), koji omogućuju da bebe leže tokom puta. Prvi put nedonoščad zahtjevaju medicinski monitoring i njegu do dolaska kući. Treba izbjegavati krevetiće i sjedalice sa zaštitnicima zbog povrede prematurusovog vrata u slučaju iznenadnog kočenja ili sudara. Nephodno je zategnuti kaišiće preko ramena bebe bez lošeg učinka na komoditet putovanja. Postoje različiti tipovi i različite veličine pa su nabolji oni ispod 10 inch-a veličine ili još bolje  5 i po inch-a .Okolo se postavljaju dekice  i pelene ispod nogu ili nešto slično. Znači treba izbjegavati uspravan položaj djeteta jer nedonošče može imati usporenje srčanog ritma, smanjenje nivoa kisika i apneje.

Slika 7. Sjedište - krevetić za novorođenčad

Djeca sa specijalnim potrebama imaju specifične sigurnosne uvjete transporta. Tako traheotomirana djeca osim konvencionalnih sigurnosnih sjedalica imaju svoje specifične sjedalice. Treba izbjegavati ograničenja tipa zaštitnika ili slično jer u slučaju sudara trahostomija može biti oštećena i do zarobljavanja zraka i otežanog disanja ili čak gušenja. Djeca sa protezama i drugim ortopedskim pomagalama (slika 8.) ne mogu koristiti uobičajene sjedalice nego maju posebno prilagođena sjedišta tipa - eng. Spelcast convertible car seat.

Slika 8. Sjedišta za djecu sa ortopedskim pomagalima

Za veću djecu postoje i modifikacije eng. modified E-Z-On Vest- transportne košulje koja djeci do 50 kg omogućuju udoban transport. Iste košulje se koriste kod djece izmjenjenog ponašanja, impulsivne, neurotične ili psihotične djece koja odbijaju standardna sigurnosna sjedišta. Djeca sa cerebralnom paralizom zahtjevaju velika udobna sjedišta nalik na fotelje sa puno mekih zaštitnih dodataka . Ona djeca sa meningomijelocelama zahtjevaju pokretne stolice -eng. wheelchairs.

METODI I REZULTATI RADA

U radu smo koristili i komparirali radove (i donosili svoje zaključke) američkih (32*, 33*,34*) autora i američkog medicinskog akademskog pedijatrijskog Udruženja (The American Academy of Pediatrics and the National Highway (35*). Traffic Safety Administration) i Instituta za sigurnost djece u saobraćaju, kao  radove prvenstveno Dječije bolnice - klinike u Filadelpfiji SAD (CHOP USA). Tu su uključena saznjanja i radovi Centra za prevenciju dječijih povreda CChIPS i Industrija preko Univerzitetskog kooperativnog istraživačkog centra IUCRC uz nadgledanje Nacionalne američke naučne fondacije (The Center for Child Injury Prevention Studies (CChIPS) is an Industry (University Cooperative Research Center (IUCRC) catalyzed by the National Science Foundation). Koristili smo podatke 15 američkih (36*, 37*, 38*) država i oblasti Kolumbije - SAD, predstvljajući činjenice o sudarima gdje su djeca ginula i povrjeđivana  (Istok SAD-a: New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, West Virginia, North Carolina, District of Columbia, Srednji Zapad: Ohio, Michigan, Indiana, Illinois; Zapad SAD: California, Nevada, Arizona).

Došli smo da nekih zaključaka komparirajući radove američkih autora (39*, 40*). Tako u novim ispitivanjima se pokazalo da su  djeca koja su koristila zatvorene sjedalice, imala za 28 procenata manje gubitaka života (41*) nego ona djece koja su koristila samo pojaseve. Propisno postavljene sigurnosne stolice smanjuju rizik smrtnosti za 71 procenat kod male djece. Radovi koji su prethodili pokazali su (42*) smanjenje rizika  za 59 % za ranjavanja djece u (BPB) sjedalicama sa kaiševima i podignutim sjedištima upoređjujući ih sa ograničenim-zatvorenim sjedalicama i sigurnosnim pojasima, prikazujući ih u primjerima automobilskih nesreća koje se dešavaju u svim pravcima sudara.

U radovima koji si objavljeni nedavno tokom 2005-2006 godine u Arhivima Pedijatrijske i školske medicine (43*) istraživanja iz Centra za ispitivanje povreda i njihove prevencije  u CHOP, Dječjoj klinici Filadelfija, studije u kojima na osnovu 9000 djece učesnika u teškim prometnim nesrećama u dobi 2 do 6 godina gdje su na osnovu činjenica, podataka, historija bolesti , tretmana i velikog iskustva najbolje pedijatrijske klinike u SAD pa prema tome i u svijetu donešeni zaključci, predložen monitoring, strategija i tretman kako u urgentim situacijama tako i u daljem praćenju malih pacijenta. Dokazano je  da (44*) pravilna primjena sigurnosne opreme (sjedišta svih tipova , kaišića, pojaseva i drugo) smanjuje rizik od smrti za najmanje 21 procenat, a povrjeđivanja od 57% do 71 %. Za svakih 100 djece koja poginu a nose samo sigurnosne pojaseve, 28 od tih poginulih ne bi poginulo da su bila u sigurnosnim sjedalicama-sjedištima ili pomoćnim sjedištima,što su pokazale studije autora Dennis Durbin-a, pedijatra urgentaša i koodirektora Centra za ispitivanja povreda i prevenciju. Partneri za  sigurno putovanje djece PCPS su napravili mnogo radova o djeci i sigurnosti prometa upotrebljavajući različite sigurnosne zatvorene sjedalica reducirajući nefatalne rizike povrjeđivanja uporedivši ih samo sa sigurnosnim pojasevima. Oni su pronašli i dokazali sa djeca do dobi od 8 godina koja su upotrebljavala odgovarajuća sigurnosna sredstva  za dob , kilažu i visinu, reducirala su rizik od teških povređivanja u sudarima za pola u odnosu na sigurnosne pojase, a rizik je manji  od jedan procenat od svih sudara u kojim su djeca učesnici.

Vodeći Centar u svijeti (45*) u SAD je The Center for Injury Research and Prevention at The Children's Hospital of Philadelphia ranije poznat kao TraumaLink u okviru Univerziteta Pennsylvania je ustanovljen kao vodeći centar u multidisciplinarnom istraživanju prevencije ozljeđivanja djece u «saobraćajkama» i intrevencije, njege, tretmana i monitoringa djece nastradale u sudarima. Tako su istraživanja otišla u kvaliteti vrlo daleko kako u fazi dešavanja i nakon deševanja u monitoringu i oporavku  nastradalog djeteta. Ovaj Centar osim fizičkih povređivanja je usavršio i postramuatski tretman psihološkog povređivanja i stresa što je bitna karika u tretmanu.

Studijska ispitivanja ovih faktora uključuje ogromne serije nesreća i stradanja u sudarima automobila gdje je uključen multidisciplinarni tim (46*) da identificira  mehanizme povrjeđivanja djece. Tako u jednom od brojnih istraživanja obuhvaćeno je 93 teško nastradale djece u 55 sudara. 23 posto djece imalo je u eng.Abbreviated Injury Scale (AIS) score-skraćena skala ozljeđivanja  zbiru preko 2 u ocjeni stupnja ozljede. U 22 ove djece glava je bila ozljeđena u 40 % slučajeva, 23 % ekstremiteta, 21 % abdominalnih ozljeda.

Povrjede (47*) se dešavaju u 1.81 % u djece od 4 do 7 godina  u svim sudarima gdje se koriste i ispravna sigurnosna sredstva , uključujući 1.95% onih sa sigurnosnim pojasevima i 0.77 % onih sa pomoćnim sigurnosnim sjedištima, ali napredak u odnosu na one nesreće sa povrjeđivanjima djece je više nego evidentan. Sve ovo govori o neophodnosti upotrebe ispravne sigurnosne opreme prilagođene svakom djetetu, ali i o potrebi kontrole zdravstvenog stanja vozača, kaznenih odredbi i kontrole alkoholiziranosti vozača, kontrole tehničke ispravnosti vozila i poboljšanja uvjeta vožnje.

Dokazano da djeca u dobro smještenim pomoćnim sigurnosnim sjedalicama gotovo i nemaju povrjeđivanja stomaka, vrata, kralježnice, leđa,  donjih ekstremiteta dok djeca samo sa sigurnosnim pojasevima to imaju u svim dijelovima tijela (Grafikon 1).

Grafikon 1. Podjela ozljeda prema dijelovima tijela

Neke studije su obuhvatale (48*) mnogo djece a tako jedna od njih od 53834 djece u dobi 2 do 8 godina koja su bili učesnici u saobraćanoj nesreći-sudarima, samo je 11.5% koristilo sigurnosno pomoćno sjedište. Djeca najviše koriste pomoćne sjedalice u dobi od 3 godine  oko 30%, da bi u dobi od 4 godine taj procenat naglo pao. Tako da djeca između 4 i 8 godina sjedišta koriste samo između 4% do 13 %.  Među četverogodišnjacima taj procenat je 14% do 34 %. Međutim polovina koristi sjedalice sa štitnicima koja se ne preporučuju a druga polovina pomoćna sjedišta samo sa pojasevima bez propisanih kaišića .

Ozljede se dešavaju u oko 7.5% u otvorenim terenskim kolima upoređujući sa 1.6% u prometnim sudarima automobila i pored odgovarajuće zaštite. Odnos ozljeđivanja u studijama kod otvorenih teretnih i terenskih (49*) vozila na 32 ozljeđene djece je 23 ozljede glave, 8 laceracija lica, 3 pulmonalne kontuzije, 1 hematopneumothoraxa, 3 ozljede unutrašnjih trbušnih organa (2 bubrezi i 1 slezena), 1 ozljeda kralješnice, 5 gornjih ekstremiteta i 2 donjih ekstremiteta. Sva ova djeca su imala medicinski tretman, 11 je primljeno u bolnicu a od toga 6 na intenzivnu njegu, a 18 je tretirano u odjelu hitne pomoći, a 3 je imalo pregled u kancelariji pedijara urgentaša.

Koristeći validnu simulaciju sudara i namoderniju (50*) kompjutorsku opremu i najkvaltetniji software, ispitani su efekti zračnih jastuka kod djece od 6 godina starosti  i imali su ohrabrujuće rezultate, uz upotrebu ili bez sigurnosnih sredstava (pomoćna sjedišta različitog tipa, pojasevi). Dokazano je da zračni jastuci bez pomoćnih sjedišta mogu izazvati u težim sudarima ozljede glave , vrata, grudnog koša, dok sa pomoćnim sredstvima gotovo ih nema osim u izrazito teškim slučajevima. MADYMO (Mathematical Dynamic Model je jedan od inženjerskih najsvaršenih software za ove namjene za putnike koji se nalaze u sudarenom vozilu. Za manje  sudare   rizici povrede glave se povećavaju ukoliko se kasnije aktiviraju zračni jastuci. Za teže sudare suprotno rizici se smanjuju ako se kasnije aktiviraju dok je kod djece situacija slična. Postavljanje male djece u položaj suprotnim licem od vožnje znači unazad znatno snižava stepen ozljeda vrata., a isto tako kod veće djece aktivacija zračnih jastuka.

Tako su istraživanja (51*) pokazala da su djeca koja su stradala ili ozljeđena u saobraćajnim nesrećama najčešće nastradala u blizini kuće (60%), na lokalnom putu (56%), za vrijeme radnog vremena (71%), na područjima gdje je relativno ograničenje brzine ( 76%). Tako dokazano je da djeca koja su povrjeđena danju obično bila na prednjem sjedištu, a djeca kojima se to dogodilo noću da obično nisu bila adekvatno zaštićena, vezana ili u sjedalici.

Nesreće sudaranja motornih vozila ostaju (52*) da budu vodeći uzrok smrtnosti i ozljeđivanja kod djece iznad 4 godine posebno kod one starije od 12 godina .Postoji mnogo nastojanja da se smanji rizik ozljeđivanja kod djece ustanovljavajući nove odovarajuće preporuke za sigurnost prometa  kod djece ispod 9 godina života kao i zabrane sjedenja djece na prvom sjedištu ispod 13 godina života .Uvođenje sigurnosnih pomoćnih (53*) sjedišta booster seats se pokazalo kao opravdano smanjujući sve rizike.

U Americi sve više je u porebi od septembra 2002. godine sigurnosni sistem  LATCH (Lower Anchors and Tethers for Children), koji omogućuje djeci uvožnji bez sigurnosnih sjedišta  imaju prilični sigurnost, ato je sistem mreža-eng.anchor sa rezama i jastucima zaštitnim,dok su tether sigurnosni kaiševi koji idu iznad stražnjeg stakla do sjedišta sa suprotnim položajem lica pri vožnji ili sa plafona kola zaštićujući glavu djeteta skoro 100%. Radovi su dokazali da pomoćna sigurnosna sjedišta smanjuju rizik od povređivanja  za 59% a težinu ozljeda za 71 % u odnosu na pojaseve. Brzo «eng. jacknife» nepropisno vezanje uz ukrštavanje povećava rizik od ozljeda abdominalnih organa  i kralješnice djeteta, i to se naziva «eng. seat belt syndrome», odnosno sindrom sigurnosnih pojaseva. U jednom od (54*) istraživanja u 2003 godini zabilježeno je 5 smrtnih slučajeva ako su se samo koristili sigurnosni pojasevi a ne sigurnosna pomoćna sjedišta.

Slika 9.

Tabela 1. Characteristics of Children Seated in the Right Front Seat During MVCs (55*) Karakteristike za  dječije sjedenje  na desnom prednjem sjedištu za vrijeme sudara u motornim vozilima)

*PEDIATRICS (ISSN 1098-4275). © 2005 by the American Academy of Pediatrics

Tabela 2. Accuracy of parental report for specific modes of (55*)child restrainst system (CRS) misuse (n=100) (tačnost roditeljskog izvješća za specifične načine  vezanja djece u sigurnosnim sustavima)

*PEDIATRICS (ISSN 1098-4275). © 2005 by the American Academy of Pediatrics

Tablela 3. Distribution (55*) of child, driver, crash, and trip characteristics among child passengers under age 16 years in vehicle crashes (unweighted, n = 3939) (Raspored djece; vozača, sudara i karakteristika putovanja između djece putnika ispod dobi od 16 godina u automobilskim sudarima (neindeksirano n=3939))

*PEDIATRICS (ISSN 1098-4275). © 2005 by the American Academy of Pediatrics

ZAKLJUČAK

Prometne nesreće (Slika 9) i dalje ostaju vodeći uzrok smrtnosti djece preko  jedne godine života kako u SAD tako i nekim drugim zemljama Zapadne Evrope. Uprkos značajnom povećanju upotrebe zaštitne( 56*) opreme kod djece u posljednjih 25 godina, mnoga djeca još nisu zaštićena u odnosu na dob kako treba pa i u Americi a kamoli kod nas  Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj . Ovaj problem (57*) posebno je prisutan u dobi od 4 do 8 godina starosti. Sadašnji priručnik američke pedijatrijske akademije i Nacionalnog udruženja za sigurnost prometa SAD preporučuje da djeca između 20 i 40 kg težine i do 145 cm visine trebali koristiti pomoćno sigurnosno sjedište sa pojasevima i kaišićima. Pošto danas postoji mnogo dokaza i radova na temu bolja sigurnost djece u prometu upotrebom pomoćnih sigurnosnih sjedalica sa kaišićima (58*) u odnosu samo na sigurnonosne  pojaseve, nameće se imperativ da se i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ugrade u zakonik pravila i zakoni za zaštitu djece na odgovarajući način , kao  i obrazovni napori za upućivanje roditelja i djece u problematiku važnosti sigurnosnih pomoćnih sjedišta u vožnji automobilom.

LITERATURA - REFERENCES:

1.Johnston C, Rivara FP, Soderberg R. Children in car crashes: analysis of data for injury and use of restraints. Pediatrics. 1994;93 :960 -965.

2.Arbogast KB, Moll EK, Morris SD, Anderko RL, Durbin DR, Winston FK. Factors influencing pediatric injury in side-impact collisions. Annu Proc Assoc Adv Automot Med 2000;44:407-28.

3.Elliott MR, Arbogast KB, Menon R, Durbin DR, Winston FK Accuracy of self-reported data for estimating crash severity. Accid Anal Prev. 2003 Nov;35(6):833-40.

4.Posner JC, Liao E, Winston FK, Cnaan A, Shaw KN, Durbin DR. Exposure to traffic among urban children injured as pedestrians. Inj Prev 2002;8(3):231-5.

5.National Child Passenger Safety Week: February 8-14,1998. MMWR Morb Mortal Wkly Rep. 1998;47:59-60.

6.American Academy of Pediatrics. Selecting and using the most appropriate car safety seats for growing children: guidelines for counseling parents. Pediatrics 2002;109:550-3.

7.Arbogast KB, Menon RA, Y Ghati, Tylko S, Morgan R, Tamorra, N. Field Investigation of Child Restraint Systems in Side Impact. Traffic Injury Prevention, December 2005. 6:351-360.

8.National Safe Kids Campaign. Motor vehicle occupant injury. Washington, DC: National Safe Kids Campaign, 1999.

9.Durbin DR, Elliott MR, Winston FK. Belt-positioning booster seats and reduction in risk of injury among children in vehicle crashes. JAMA 2003;289:2835-40

10.Arbogast KB, Moll EK, Morris SD, Anderko RL, Durbin DR, Winston FK. Factors influencing pediatric injury in side impact collisions. J Trauma Sep 2001;51(3):469-477.

11.Arbogast KB, Lincoln AE, Winston FK. Pediatric facial fractures: implications for regulation. SAE 2002 World Congress, 2002-01-0025:1-9, March 2002.

12.Arbogast KB, Chen IG, DA Mong, Mari-Gowda S, et. al. Evaluating Pediatric Abdominal Injuries. Stapp Car Crash Journal. 2004; 48:479-494.

13.Arbogast KB, DeNardo MB, Xavier AM, Kallan MJ, Durbin DR, Winston FK.Upper extremity fractures in restrained children exposed to passenger air bags. SAE 2003 World Congress, 2003-01-0507, March 2003.

14.Arbogast KB, Mari-Gowda S, Kallan MJ, Durbin DR, Winston FK. Pediatric pelvic fractures in side impact collisions. SAE 2002 World Congress, 2002-22-0015, March 2002.

15.Committee on Injury Prevention and Control. Reducing the burden of injury: advancing prevention and treatment. In: FC, Bonnie R, Liverman C, eds. Washington DC: National Academy Press, 1999.

16.Durbin DR. Preventing motor vehicle injuries. Curr Opin in Pediatr 1999 Dec;11(6):583-7. Review.

17.American Academy of Pediatrics. Infant and child restraints. Available at: http://www.aap.org/policy/01352fig.html. Accessed May 13, 2001.

18.Child Passenger Protection Act of 2001. S. 980, 107th Congress  2

19.National Highway Traffic Safety Administration. Child passenger safety. accessed 1 February 2003).

20.Craig D. Newgard, MD, MPH* and Roger J. Lewis, MD, PhD  Effects of Child Age and Body Size on Serious Injury From Passenger Air-Bag Presence in Motor Vehicle Crashes PEDIATRICS Vol. 115 No. 6 June 2005, pp. 1579-1585 (doi:10.1542/peds.2004-0555)

21.CChIPS Home: The Center for Injury Research and Prevention The Center for Child Injury Prevention Studies (CChIPS) is an Industry/University Cooperative Research Center (IUCRC) catalyzed by the National Science Foundation. Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

22.Arbogast KB, Cornejo RA, Kallan MJ, Winston FK, Durbin DR. Injuries to children in forward facing child restraints. Annu Proc Assoc Adv Automot Med 2002;46:213-30.

23.Lutz N, Nance ML, Kallan MJ, Arbogast KB, Durbin DR, Winston FK. Incidence and clinical significance of abdominal wall bruising in restrained children involved in motor vehicle crashes. J Pediatr Surg 2004 Jun;39(6):972-5.

24.Winston FK, Elliott MR, Chen IG, Simpson EM, Durbin DR. Acute healthcare utilization by children after motor vehicle crashes. Accid Anal Prev. 2004 Jul;36(4):507-11.

25.Durbin DR, Bhatia E, Holmes JH, Shaw KN, Werner JV, Sorenson W, Winston FK. Partners for child passenger safety: A unique child-specific crash surveillance system. Accid Anal Prev, 2001 May;33(3):407-12.

26.Berg MD, Cook L, Corneli HM, Vernon DD, Dean JM. Effect of seating position and restraint use on injuries to children in motor vehicle crashes. Pediatrics. 2000;105 :831 -835

27.Winston FK, Moll EK, Durbin DR, Kassam-Adams N. The premature graduation of children from child restraints to vehicle seat belts. United States Government Printing Office:Traffic Tech, Aug 2001;253

28.Chicco USA www.chiccousa.com

29.Car Safety Seats: A Guide for Families - 2006 please www.seatcheck.org

30.Glass R, Graham J. Where American children sit in passenger vehicles. J Safety Res. 1999;30:17-24

31.Dennis R. Durbin, MD, MSCE; Michael R. Elliott, PhD; Flaura K. Winston, MD, PhD  Belt-Positioning Booster Seats and Reduction in Risk of Injury Among Children in Vehicle Crashes JAMA. 2003;289:2835-2840

32.Elliott et al. Effectiveness of Child Safety Seats vs Seat Belts in Reducing Risk for Death in Children in Passenger Vehicle Crashes Arch Pediatr Adolesc Med 2006;160:617-621

33.Durbin DR, Elliott M, Arbogast KB, Anderko RL, Winston FK. The effect of seating position on risk of injury for children in side-impact collisions. Annu Proc Assoc Adv

34.Arbogast KB, Durbin DR, Kallan MJ, Elliott MR, Winston FK. Injury Risk to restrained children exposed to deployed first- and second- generation air bags in frontal crashes. Archives of Pediatrics and Adolescent Medicine. April 2005; 159(4):342-6

35.National Highway Traffic Safety Administration. Fifth/Sixth Report to Congress: Effectiveness of Occupant Protection Systems and Their Use. Washington, DC: US Department of Transportation; 2001

36.Durbin DR, et al. Partners for Child Passenger Safety: a unique child-specific crash surveillance system. Accid Anal Prev 2001;33:407-12

37.Arbogast KB, Kallan MJ, Durbin DR. Effectiveness of Belt Positioning Booster Seats in Side Impact Crashes. Annual Proceedings of the Association for the Advancement of Automotive Medicine. September 2005; 49:201-214.

38.Dana Mortensen Crash Data Confirms Child Safety Seats, Boosters Offer Survival Advantage to Child Passengers Center for Injury Research and Prevention at The Children's Hospital of Philadelphiahttp://www.chop.edu/injury

39.Winston FK, Durbin DR, Kallan MJ, Moll ED. The danger of premature graduation to seat belts for young children. Pediatrics.2000; 105:1179-1183

40.Arbogast KB, Durbin DR, Cornejo RA, Kallan MJ, Winston FK. An evaluation of the effectiveness of forward facing child restraint systems. Accid Anal Prev 2004 Jul;36(4):585-9.

41.Glassbrenner D. The use of child restraints in 2002. National Highway Traffic Safety Administration 2003.

42.Durbin DR, Kallan M, Winston FK. Trends in booster seat use among children in crashes. Pediatrics Dec 2001;108(6):e109.

43.Edgerton EA, et al. Predictors of seat-belt use among school-aged children in two low-income Hispanic communities. Am J Prev Med 2002;22:113-16

44.Arbogast KB, et al. An evaluation of the effectiveness of forward facing child restraint systems. Accid Anal Prev 2004;36:585-9

45.Lutz N, Arbogast KB, Cornejo RA, Winston FK, Durbin DR, Nance ML. Sub-optimal restraint affects the pattern of abdominal injuries in children involved in motor vehicle crashes. J Pediatr Surg 2003 June;38(6):919-23.

46.Winston FK, et al. Recent trends in child restraint practices in the United States. Pediatrics 2004;113:e458-64

47.Durbin DR. Preventing motor vehicle injuries. Curr Opin in Pediatr 1999 Dec;11(6):583-7. Review.

48.Durbin DR, Chen I, Elliott MR, Winston FK.  Factors associated with front row seating of children in motor vehicle crashes. Epidemiology 2004 May;15(3):345-9.

49.Flaura K. Winston, MD, PhD; Michael J. Kallan, MS; Michael R. Elliott, PhD; Rajiv A. Menon, PhD; Dennis R. Durbin, MD, MSCE Risk of Injury to Child Passengers in Compact Extended-Cab Pickup Trucks JAMA. 2002;287:1147-1152.

50.Winston FK, Arbogast KB, Lee LA, Menon RA. Computer crash simulations in the development of child occupant safety policies. Arch Pediatr Adolesc Med 2000 Mar;154(3):276-80

51.Chen et al Trip characteristics of vehicle crashes involving child passengers Inj Prev 2005;11:219-224.

52.Durbin DR, Arbogast KB, Moll EK. Seat belt syndrome in children: A case report and review of the literature. Pediatr Emerg Care Dec 2001;17:474-477

53.Arbogast KB, Moll EK, Morris SD, Winston FK. Child occupant protection: A summary of current safety recommendations. Prim. Care Update Ob Gyns 2001 Jul;8(4):141-148.

54.Arbogast KB, Durbin DR, Kallan MJ, Winston FK. Evaluation of pediatric use patterns and performance of lap shoulder belt systems in the center rear. Annual Proceedings of the Association for the Advancement of Automotive Medicine. October 2004; 48:57-72.

55. American Academy of Pediatrics. Infant and child restraints. Available at: http://www.aap.org/policy/. (ISSN 1098-4275).  Accessed June 1, 2005.  

56.Glass RJ, Segui-Gomez M, Graham JD. Child passenger safety: decisions about seat location, air bag exposure, and restraint use. Risk Anal. 2000;20 :521 -527

57.Arbogast KB, Durbin DR, Morris SD, Winston FK. Assessing child restraint misuse by parental survey. Inj Prev 2000 Jun;6(2):145-7.

58.Arbogast KB, Morris SD, Durbin DR, Winston FK. The influence of harness type on child restraint system misuse. Annu Proc Assoc Adv Automot Med 2002;46:261-9.

Osoba za kontakt:

ADNAN BAJRAKTAREVIĆ, specijalist pedijatar

Adresa: Husrefa Redžića 13/VII

71000 Sarajevo BOSNA I HERCEGOVINA

telefon: 011-387-33-555390

FAX:      011-387-33-555391

MOBITEL: 011-387-61-199526

E-MAIL: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Javna Ustanova Kantona Sarajevo Domovi zdravlja Sarajevo, Dom zdravlja Centar Vrazova Sarajevo-predškolski odjel, 

Mandić Saša , ms - pedijatrijska sestra

Lozančić Aldijana - ms pedijatrijska sestra

Hodžić Adisa ms - pedijatrijska sestra

Adresa:  Ul. Vrazova 11 71000 Sarajevo