Kvaliteta života posttraumatiziranih pacijenata

Safet Kubat
Zdravstveni fakultet Univerziteta u Zenici

Mentor: prof.dr. Tarik Zukić

SAŽETAK

Cilj: Utvrditi postojanje eventualne razlike u kvaliteti života (subjektivna procjena ispitanika) demobilisanih boraca i ratnih vojnih invalida. Utvrditi da li postoji značajna statistička razlika, na poslovnom planu, uzimajući u obzir poslovni plan kao sastavni dio kvalitete, te njihov međuodnos. Da li ratni vojni invaliditet negativno utiče na zdravstveno stanje i u kolikoj mjeri u odnosu na demobilisane borce. Kod koje kategorije su znatnije zastupljene poteškoće u seksualnom životu, poteškoće u odnosima sa poznanicima i prijateljima, te poteškoće u bračnom životu.

Materijal i metode: Ovo istraživanje je obuhvatilo pedeset ispitnika koji su podjeljeni u dvije skupine po 25, i to kontrolnu skupinu - koju sačinjavaju demobilisani borci i eksperimentalnu grupu koju - sačinjavaju ratni vojni invalidi, istraživanje provedeno na regionu općina Zenica, obavljeno tokom juna, jula i augusta 2008. godine u gradskim i prigradskim naseljima Zenice.

Korišteni samokonstruisani upitnici, te skale, obavljeno anonimno u udruženju PTSD-a Zenica.

Rezultati: Može se vidjeti da kategorija ratnih vojnih invalida ima nešto lošiji kvalitet života, ali da ima segmenata života gdje demobilisani borci pokazuju lošiji kvalitet, iako ratni vojni invalidi dominiraju. Poslovni plan je nešto sličniji kvalitetu, jer i ovdje je više nezaposlenih ratnih vojnih invalida, ali i veći broj penzionisanih ratnih vojnih invalida, iako nije mnogo vidna razlika. Također dobijeni rezultati ukazuju da ratni vojni invaliditet loše utiče na zdravstveno stanje, i to više na tjelesnom planu; te da su RVI zadovoljniji seksualnim životom, sa manje zastupljenom bračnom zajednicom.

Ključne riječi: PTSP/PTSD (posttraumatski stresni poremećaj), kvalitet života, ratni vojni invalidi, demobilisani borci.

ABSTRACT

Aim: To determine difference in life quality of demobilize soldiers and invalids of war. To determine statistic difference in business plan. To determine negative influence of disability on invalid's health. To investigate problems in sexual life, relationships with friends, and marriage life.

Methods and materials: The survey included 50 volunteers. They are ranged in two groups. First group included demobilized soldiers, and other group included invalids of war. This research was made in community of Zenica in period of June/July/August 2008, in urban and suburban settlements. We used self-reported qustionnaires.

Results: Invalids of war have worse life quality than demobilized soldiers. There are more pensioners among invalids of war. There is negative influence of disability on health, and sexual life among invalids of war.

Key words: PTSD, quality of life, invalids of war, demobilize soldiers

UVOD

Kvalitet života psihotraumatiziranih pacijenata

Uprkos dokazu da oštećeno funkcionisanje i smanjenje kvaliteta života ljudi koji pate od drugih psihijatrijskih poremećaja djeluje krajnje iscrpljujuće, ipak ostaje da se odnos između posttraumatskog stresnog poremećaja, funkcionalnog statusa i kvaliteta života nepotpuno razumije. Samo mali broj studija su istraživale PTSP i kvalitet života (Zatick i sar., 1997). Američka psihijatrijska asocijacija u četvrtoj reviziji Dijagnostičkog statističkog priručnika (DSM-IV) po prvi put specificira da pacijenti dijagnostikovani sa PTSP pokazuju "klinički signifikantan distres ili oštećenje u socijalnom, radnom funkcionisanju ili u funkcionisanju u drugim područjima od važnosti". Stoga, sveobuhvatna dokumentacija utjecaja PTSP-a na funkcionisanje i na ishode u kvalitetu života su sada postali istraživački imperativ (Hales i Zatick, 1997).

Mnoga ranija istraživanja manjeg opsega sugerišu da traumatski događaji, a možda i PTSP mogu biti asocirani sa funkcionalnim oštećenjima različitih segmenata života (Conway i sar., 1995). Ovo uključuje percepcije slabijeg ukupnog zdravlja i lošijeg tjelesnog zdravlja, većeg nasilja i slabljenja uloge i društvenog funkcionisanja (Jordan i sar., 1992). Dosadašnja postojeća literatura, koja se bavi traumatskim zbivanjima i PTSP-om u odnosu na oštećena funkcionisanja, ima brojna ograničenja. Prvo, gotovo sve ove studije se fokusiraju na pojedine oblasti (domene) te zbog toga ne uspiju da razjasne profil funkcionalnog oštećenja osoba koje imaju PTSP, a što je u slučaju drugih psihijatrijskih poremećaja široko definisano (Spitzer i sar., 1995). Drugo, prethodna istraživanja nisu bila dizajnirana tako da se praćenjem komorbiditeta psihijatrijskih i drugih medicinskih poremećaja mogu izračunati korelacije (povezanost) između PTSP-a i lošijeg funkcionalnog statusa. Istraživanja o kvalitetu života traumatiziranih osoba u BiH do sada nije bilo. U dosadašnjoj naučnoj literaturi analizom medicinskih problema ratnih veterana se pokazalo da viši nivo izloženosti stresu u ratnoj zoni i viši stepen PTSP simptoma su generalno, tokom vremena, bili udruženi sa signifikantno više problema ponovnoj prilagodbi normalnom životu (Fontana i Rosenheck, 1995).

Psihička trauma je definisana serija događaja tako izuzetne snage da nikoga ne ostavlja indiferentnim, ali koja istovremeno ne stvara sve bolesnim (Petrella, 1994). U osoba izloženih zbivanjima izvan uobičajenog ljudskog iskustva, razaranjima, masakrima, torturama, progonima, javljaju se i različite reakcije, koje graniče sa ili i jesu psihopatološke pojave kao što su depresija, anksioznost, ljutnja (Horowitz, 1986), agresija, regresija, psihosomatske reakcije, psihotična reagiranja, konzumiranje alkohola i cigareta te drugih stimulativnih i opojnih sredstava (De Zan, 1993).

PTSP je visoko prevalentan, često hronični medicinsko - psihijatrijski poremećaj koji se pojavljuje kod osoba koje su bile izložene traumatskom događaju. Prevalentna stopa varira u ovisnosti o nizu faktora, može biti veoma rijetka 1-2% ili preko 50% kod onih koji su pretrpjeli katastrofične traume. Ovaj poremećaj uzrokovan ratom, zadesi i nanosi bol kako ratnim veteranima i ostalim aktivnim sudionicima u različitim ratnim aktivnostima (Sutović, 1996; Sutović i Sinanović, 1997; Pavlović, 1998; Hasanović i sar., 2001; Zatick i sar., 1997) tako i civilima (Kessler i sar., 1995, Breslau i sar., 1995; Sinanović i Pašagić, 1996; Hasanović i sar., 2005; 2006).

Postoje brojna istraživanja koja su uvjerljivo pokazala da frekvencija i intenzitet izloženosti iskustvima neposrednih borbenih aktivnosti snažno koreliraju sa rizikom od posttraumatskog stresnog poremećaja i sa njim povezanih oštećenja (Kaylor i sar., 1987). To treba biti dobar razlog za više brige oko dugoročnog zbrinjavanja problema mentalnog zdravlja nastalih u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Istraživanjima na uzorku boraca Armije BiH nađeno je da je izloženost borbenim dejstvima visoko korelirala sa rizikom od PTSP-a (Pavlović i Sinanović, 1999, Pavlović, 2004). Postoji obilje dokaza da je izloženost traumi neophodan, ali ne i dostatan uzrok za nastanak hroničnog PTSP-a. Multivarijantno istraživanje provođeno na veteranima uvjerljivo je pokazalo da osoba i historijske varijable kao izloženost traumi i varijable okruženja jesu važni u etiologiji PTSP-a za posttraumatski oporavak (King i sar., 1999). Generalno, stresogeni zahtjevi i nevolja nakon završetka angažovanja ima utjecaj na stepen posttraumatskog oštećenja. King i sar. (1999) su našli da vijetnamski veterani koji su imali poslijeratna iskustva, koja su bila stresnija, razvili žešći PTSP.

CILJEVI:

1. Utvrditi razlike u kvaliteti života (subjektivna procjena ispitanika) demobilisanih boraca i ratnih vojnih invalida.

2. Utvrditi da li postoji značajna statistička razlika, na poslovnom planu, uzimajući u obzir poslovni plan kao satavni dio kvalitete, te njihov međuodnos.

3. Da li ratni vojni invaliditet negativno utiče na zdravstveno stanje i u kolikoj mjeri u odnosu na demobilisane borce.

4. Kod koje kategorije su znatnije zastupljene poteškoće u seksualnom životu, poteškoće u odnosima sa poznanicima i prijateljima, te poteškoće u bračnom životu.

MATERIJAL I METODE

Ispitanici i postupci

Istraživanje je obuhvatilo pedeset ispitnika koji su podjeljeni u dvije skupine po 25. Kontrolnu skupinu sačinjavaju demobilisani borci. Eksperimentalnu grupu sačinjavaju ratni vojni invalidi.

Istraživnje je provedeno na regionu općina Zenica, tokom juna, jula i augusta 2008. godine u gradskim i prigradskim naseljima Zenice.

Jedan dio istraživanja je proveden u udruženju PTSD-a ZENICA, za vrijeme održavanja sastanaka, u više navrata. Također, upitnici su slati na kućnu adresu; članovi društva su mi izašli u susret, jer su i oni željeli da prikažu činjenično stanje.

Instrumenti

Istraživanje je provedeno pomoću samokonstruisanog upitnika, na osnovu teorijskog modela kvalitete života, te subskale kvaliteta života gdje se ispituje zdravstveno stanje.

Samokonstruisani upitnik se sastoji od 41 pitanja, koja će u daljnjem radu, u cjelosti biti prikazana, a obuhvata gotovo sve aspekte života, koji su ocjenjivani od jedan do pet, i to:

1 - uopšte se ne slažem,

2 - djelimično se ne slažem,

3 - ne znam,

4 - djelimično se slažem,

5 - sasvim se slažem.

Koristiti će se minijaturno konstruisana skala, na kojoj se nalazi 7 pitanja, a odgovori na ova pitanja su DA i NE. U sklopu ovog upitnika će se dobiti podatak da li je osoba ratni vojni invalid ili demobilisani borac.

Pod kvalitetom ću da obrađujem 5 aspekata života i to: brak, društvo (prijatelji, poznanici), seksualni život, poslovni plan i zdravstveni plan. Rezultati dobijeni ovim istraživanjem će biti prikazani tabelarno i grafički.

REZULTATI

U prvom dijelu će biti prikazani statistički podaci, u obliku grafikona i tabelarnih prikaza, za gotovo sve varijable relevantne u ovom istraživanju. Biti će prikazan omjer kontrolne i eksperimentalne grupe. Prvo su prikazane sve čestice koje daju deskripciju zadatog problema, naravno u grafičkom domenu.

Tabela 1. Prošireni rezultati kvalitete života demobilisanih boraca, a koji se odnose na 5 aspekata, na brak, prijatelje, seksualni život, poslovni plan, zdravstveni plan.

Tabela 2. Proširni rezultati kvalitete života ratnih vojnih invalida, a koji se odnose na 5 aspekata, na brak, prijatelje, seksualni život, poslovni plan, zdravstveni plan.

Grafikon 1. Zadovoljstvo fizičkim izgledom:

Ocjena 1 - 36% DB, 32% RVI uopšte nije zadovoljno

Ocjena 2 - 16% DB, 20% RVI djelimično nije zadovoljno

Ocjena 3 - 24% DB, 32% RVI , indiferentno

Ocjena 4 - 20% DB, 12% RVI djelimično zadovoljno

Ocjena 5 - 4% DB, 4% RVI sasvim zadovoljno

Grafikon 2. Zadovoljstvo snom:

Ocjena 1 - 52% DB, 36% RVI uopšte nije zadovoljno

Ocjena 2 - 32% DB, 36% RVI djelimično nije zadovoljno

Ocjena 3 - 16% DB, 20% RVI indiferentno

Ocjena 4 - 0% DB, 8% RVI djelimično zadovoljno

Ocjena 5 - nema sasvim zadovoljnih

Grafikon 3. Zadovoljstvo seksualnim životom:

Ocjena 1 - 40% DB, 40% RVI uopšte nije zadovoljno

Ocjena 2 - 36% DB, 32% RVI djelimično nije zadovoljno

Ocjena 3 - 16% DB, 24% RVI indiferntno

Ocjena 4 - 8% DB, 4% RVI djelimično zadovoljno

Ocjena 5 - nema sasvim zadovoljnih

Grafikon 4. Dobro pamtim:

Ocjena 1 - 12% DB, 24% RVI uopšte nije zadovoljno

Ocjena 2 - 44% DB, 48% RVI djelimično nije zadovoljno

Ocjena 3 - 28% DB, 24% RVI indiferntno

Ocjena 4 - 16% DB, 4% RVI djelimično zadovoljno

Ocjena 5 - nema sasvim zadovoljnih

Grafikon 5. Ljudi me prihvataju onakvim kakav sam:

Ocjena 1 - 20% DB, 36% RVI uopšte se ne slaže

Ocjena 2 - 0% DB, 12% RVI djelimično se ne slaže

Ocjena 3 - 12% DB, 4% RVI ne zna

Ocjena 4 - 56% DB, 36% RVI djelimično se slaže

Ocjena 5 - 12% DB, 12% RVI sasvim se slaže

Grafikon 6. Novčano stanje ispitanika:

Ocjena 1 - 80% DB, 80% RVI sasvim loše

Ocjena 2 - 8% DB, 12% RVI djelimično loše

Ocjena 3 - 4% DB, 8% RVI indiferntno

Ocjena 4 - 8% DB, 0% RVI djelimično zadovoljno

Ocjena 5 - nema sasvim zadovoljnih

Grafikon 7. Stambena situacija:

Ocjena 1 - 25% DB, 52% RVI sasvim loša

Ocjena 2 - 24% DB, 28% RVI djelimično loša

Ocjena 3 - 28% DB, 12% RVI neodlučno

Ocjena 4 - 12% DB, 8% RVI djelimično zadovoljavajuća

Ocjena 5 - 8% DB, 0% RVI sasvim zadovoljavajuća

Grafikon 8. Mogu zadovoljiti sve svoje potrebe za higijenom:

Ocjena 1 - 12% DB, 28% RVI uopšte se ne slaže

Ocjena 2 - 8% DB, 36% RVI djelimično se ne slaže

Ocjena 3 - 24% DB, 32% RVI ne zna

Ocjena 4 - 36% DB, 4% RVI djelimično se slaže

Ocjena 5 - 16% DB, 0% RVI sasvim se slaže

Grafikon 9. Imam dovojno prijatelja i poznanika:

Ocjena 1 - 36% DB, 36% RVI uopšte se ne slaže

Ocjena 2 - 40% DB, 40% RVI djelimično se ne slaže

Ocjena 3 - 20% DB, 16% RVI ne zna

Ocjena 4 - 4% DB, 8% RVI djelimično se slaže

Ocjena 5 - nema sasvim zadovoljnih

Grafikon10. Kvalitet i raznovrsnost prehrane:

Ocjena 1 - 40% DB, 36% RVI sasvim loša prehrana

Ocjena 2 - 36% DB, 32% RVI djelimično loša prehrana

Ocjena 3 - 16% DB, 24% RVI indiferentnost

Ocjena 4 - 4% DB, 8% RVI djelimično zadovoljavajuća prehrana

Ocjena 5 - 4% DB, 0%RVI sasvim zadovoljavajuća

Grafikon 11. Osjećam se sigurno i zaštićeno:

Ocjena 1 - 60% DB, 48% RVI uopšte se ne slaže

Ocjena 2 - 16% DB, 36% RVI djelimično se ne slaže

Ocjena 3 - 16% DB, 12% RVI ne zna

Ocjena 4 - 8% DB, 4% RVI djelimično se slaže

Ocjena 5 - nema sasvim zadovoljnih

Grafikon 12. Strah od budućnosti:

Ocjena 1 - 4% DB, 0 % RVI uopće se ne plaši budućnosti

Ocjena 2 - 4% DB, 0 % RVI djelimično se ne plaši budućnosti

Ocjena 3 - 12% DB, 12% RVI indiferntno

Ocjena 4 - 44% DB, 40% RVI djelimično osjeća strah od budućnosti

Ocjena 5 - 36% DB, 48% RVI sasvim se plaše budučnosti

Grafikon 13. Nemam potreba za večim promjenama u životu:

Ocjena 1 - 84% DB, 44% RVI uopšte se ne slaže

Ocjena 2 - 12% DB, 32% RVI djelimično se ne slaže

Ocjena 3 - 4% DB, 16% RVI ne zna

Ocjena 4 - 4% DB, 8% RVI djelimično se slaže

Ocjena 5 - nema sasvim zadovoljnih

Grafikon 14. Moja prošlost me stalno muči:

Ocjena 1 - 0% DB, 0% RVI uopšte se ne slaže

Ocjena 2 - 0% DB, 0% RVI djelimično se ne slaže

Ocjena 3 - 8% DB, 16% RVI ne zna

Ocjena 4 - 40% DB, 36% RVI djelimično se slaže

Ocjena 5 - 52% DB, 48% RVI sasvim se slaže

Grafikon 15. Moj život je bolji nego što je bio prije:

Ocjena 1 - 76% DB, 96% RVI uopšte se ne slaže

Ocjena 2 - 12% DB, 4% RVI djelimično se ne slaže

Ocjena 3 - 12% DB, 0% RVI ne zna

Ocjena 4 - nema djelimično zadovoljnih

Ocjena 5 - nema sasvim zadovoljnih

Grafikon 16. Osjećam se jednako vrijednim kao i drugi:

Ocjena 1 - 72% DB, 48% RVI uopšte se ne slaže

Ocjena 2 - 16% DB, 32% RVI djelimično se ne slaže

Ocjena 3 - 12% DB, 16% RVI ne zna

Ocjena 4 - 0% DB, 4% RVI djelimično se slaže

Ocjena 5 - nema sasvim zadovoljnih

Grafikon 17. Uvijek mi je dosadno:

Ocjena 1 - 0% DB, 4% RVI uopšte se ne slaže

Ocjena 2 - 8% DB, 12% RVI djelimično se ne slaže

Ocjena 3 - 20% DB, 8% RVI ne zna

Ocjena 4 - 36% DB, 28% RVI djelimično se slaže

Ocjena 5 - 36% DB, 48% RVI sasvim se slaže

Grafikon 18. Moj život nema mnogo smisla:

Ocjena 1 - 0% DB, 0% RVI uopšte se ne slaže

Ocjena 2 - 0% DB, 0% RVI djelimično se ne slaže

Ocjena 3 - 12% DB, 12% RVI ne zna

Ocjena 4 - 24% DB, 16% RVI djelimično se slaže

Ocjena 5 - 64% DB, 72% RVI sasvim se slaže

Grafikon 19. Ne brinem zbog budučnosti:

Ocjena 1 - 44% DB, 48% RVI uopšte se ne slaže

Ocjena 2 - 32% DB, 24% RVI djelimično se ne slaže

Ocjena 3 - 20% DB, 12% RVI ne zna

Ocjena 4 - 4% DB, 16% RVI djelimično se slaže

Ocjena 5 - 0% DB, 0% RVI sasvim se slaže

Grafikon 20. Sportska rekreacija:

Ocjena 1 - 56% DB, 16% RVI uopšte se ne bavi sportom

Ocjena 2 - 16% DB, 16% RVI djelimično se bavi sportom

Ocjena 3 - 16% DB, 16% RVI ponekad

Ocjena 4 - 4% DB, 24% RVI kad se ima vremena

Ocjena 5 - 8% DB, 28% RVI gotovo svaki dan

Grafikon 21. Kad sam slobodan dosađujem se:

Ocjena 1 - 4% DB, 0% RVI uopšte se ne slaže

Ocjena 2 - 0% DB, 0% RVI djelimično se ne slaže

Ocjena 3 - 8% DB, 8% RVI ne zna

Ocjena 4 - 20% DB, 20% RVI djelimično se slaže

Ocjena 5 - 68% DB, 72% RVI sasvim se slažem

Grafikon 22. Kada sam slobodan čitam knjige i časopise:

Ocjena 1 - 62% DB, 72% RVI uopšte se ne slaže

Ocjena 2 - 20% DB, 16% RVI djelimično se ne slaže

Ocjena 3 - 8% DB, 4% RVI ne zna

Ocjena 4 - 8% DB, 8% RVI djelimično se slaže

Ocjena 5 - 4% DB, 0% RVI sasvim se slaže

Grafikon 23. Dobro sam upoznat sa zbivanjima u zemlji i svijetu:

Ocjena 1 - 48% DB, 56% RVI uopšte se ne slaže

Ocjena 2 - 20% DB, 16% RVI djelimično se ne slaže

Ocjena 3 - 32% DB, 20% RVI ne zna

Ocjena 4 - 0% DB, 8% RVI djelimično se slaže

Ocjena 5 - 0% DB, 0% RVI sasvim se slaže

Tabela 3. Socijalni status.

Tabela 4. Bračni status.

DISKUSIJA

Iz dobijenih rezultata se vidi da su kategorije ratnih vojnih invalida i demobilisanih boraca dobro izbalansirane u odnosu na broj ispitanika, te u odnosu na bračno stanje.

Poznato je da svjetska životna prevalenca iznosi 11% prisutnosti simptoma PTSD-a (SZO), a generalno promatrana populacija BiH iznosi 42% (udruženje PTSP Zenica).

Prema nalazima autora (M.Krizmanić & V.Kolesarić, 1989) koji su ustanovili kako kvaliteta života ne ovisi samo o zadovoljavanju osnovnih životnih potreba, već iz kompletne psihološke strukture pjedinca u interakciji sa fizičkom i socijalnom sredinom u kojoj živi; te vršeći usporedbu sa našim istraživanjem, sa sigurnošću se može reći da obje kategorije ispitanika, pokazuju značajno nizak stepen zadovoljstva kvalitetom života (komponente mentalnog funkcionisanja i materijalnih mogućnosti), ali da i jedna i druga kategorija, zadovoljavaju osnovne životne potrebe.

U skladu sa teorijskim modelom vrednovanja onako kako ga objašnjavaju Janoff i Bulman (1985) osobe koje su psihijatriski liječene, kao i one koje su nezaposlene pokazuju lošiji kvalitet života, što se iz ovog istraživanja da zaključiti, te da osobe koje su nezaposlene, ne pate samo materijalno, nego u znatnijoj mjeri i mentalno, što remeti kvalitetu života.

Ratni veterani s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) imaju oslabljenu kratkotrajnu memoriju, pokazuje istraživanje objavljeno u tematskom broju časopisa Croatian Medical Journal, posvećenom PTSP-u, što je u skladu sa dobijenim rezultatima u provedenom istraživanju, te da je više izraženo kod ratnih vojnih invalida, čak 72% ima poteškoće sa memorijom i pamćenjem.

Bitno spomena, u skladu sa zadovoljstvom zdravstvenim stanjem, poznato je da je PTSP povezan s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, iako patofiziološki mehanizmi nisu još posve jasni, objavljeno je na stranicama Hrvatskog psihijatrijskog društva. Posttraumatski stresni poremećaj uz brojna psihijatrijska stanja često prate i poremećaji spavanja, od kojih je najčešći nesanica (Liječnički vijesnik Zagreb), što je u skladu sa dobijenim rezultatima, i to da demobolisani borci imaju slabije okrepljujući san, 84% imaju vidne probleme sa spavanjem, u odnosu na 72% RVI,.ali kad se uzme u obzir i odgovor "ne zna", i jedna i druga kategorija pokazuje gotovo 100% probleme sa spavanjem.

Prema istraživanju kvaliteta života prognani i domicilni, gotovo na svim aspektima, od zdravstvenog, preko materijalnog do bračnog života, pokazuju loš kvalitet života. Vršeći komparaciju sa našim istraživanjima, vizavid zdravstvenog i bračnog života RVI i DB, pokazuju vidno lošije stanje.

Generalno promatran problem, i promatrajući druga ispitivanja, kao godišnje broj ubijenih recimo u Hrvatskoj 1359 u periodu od 1996. do 2005. (Večernji list), a u BiH se ne zna tačan broj, možemo reći da ovo istraživanje ne odmiče puno od drugih, te da iskazuje loš kvalitet života i jedna i druga kategorija.

ZAKLJUČCI

1. Demobilisani borci nemaju mnogo bolji kvalitet života nego ratni vojni invalidi, (globalno promatran kvaliteta života).

2. Ratni vojni invalidi predstavljaju kulturološki, socijalni i društveni teret državi.

3. Najviše pate ratni vojni invalidi, slično je stanje i sa demobilisanim borcima.

4. Demobilisani borci pokazuju lošije stanje, jer su nezadovoljniji svojim fizičkim izgledom, mnogo više nego ratni vojni invalidi.

5. Demobilisani borci imaju lošiji san, što bi se moglo dovesti u vezu sa porodičnim životom.

6. Ratni vojni invalidi su manje aktivni na poslovnom planu.

7. 96% ispitanika nema novca koliko im je potrebno.

8. Vizavid zaposlenja, gotovo svi su odgovorili "pa ko će da zaposli tempiranu bombu".

9. 90% ratnih vojnih invalida nema odgovarajuće uvjete stanovanja.

10. 76% ratnih vojnih invalida se ne hrani kvalitetno, a 68% demobilisanih boraca.

11. Ratni vojni invalidi imaju više problema na zdravstvenom planu nego demobilisani borci, više na tjelesnom nego mentalnom sklopu.

12. Demobilisani borci su nezadovoljniji seksualnim životom.

13. Više od polovine ratnih vojnih invalida nije u braku.

14. Polovica cjelokupnog uzorka ne može da zadovolji ni egzistencijalne potrebe u svome životu.

„Mjere prijedloga"

„Dalje treba ispitivati ovu temu. Jedan apel bi uputio, da bi u što skorije vrijeme trebalo osmisliti projekat psihoterapeutskog rada, kako sa ratnim vojnim invalidima tako i sa demobilisanim borcima. Neophodno je potrebno poboljšati uslove njihovog života".

LITERATURA:

Abbey, A. & Andrews F. Modeling the psychological determinants of life quality. Social Indicators Research, 16,1-34.(1985).

Ehlers, A. & Steil, R. Maintenance of intrusive memories in Post Traumatic Stress Disorder: A Cognitive approach. Behavioural and Cognitive Psychotherapy, 23(3):217-249. (1995).

Foa, E. B. Steketee, G. & Rothbaum, B.O. Behavioral/cognitive conceptualizations of post-traumatic stress disorder. Behavior Therapy, 20(2):155-176. (1989).

Foy, D. W. Liječenje posttraumatskog stresnog poremećaja: kognitivno bihevioralni postupci. Jasterbarsko. Naklada Slap, 1994.

Horowitz, M. J. Stress response syndromes. Northvale, NJ: Aranson. (1976).

Horowitz, M. J. (ed.) Person schemas and maladaptive interpersonal patterns. Chicago: University of Chicago Press. (1991).

Krizmanić, M. & Kolesarić, V. Pokušaj konceptualizacije pojma "kvaliteta života". Primijenjena psihologija, Zagreb 10:179-184. (1989).