Stručni članci Godina IV, Broj 1. Porod i dojenje – prirodni procesi | Porod i dojenje – prirodni procesi |
|
|
| Matea Šarić | |||||||||||||||||||||||||
| Petak, 12 Listopad 2007 | |||||||||||||||||||||||||
|
Matea Šarić, ms, KB Split, Koronarna jedinica Ključne riječi: porod, posteljica, porođaj, porodno doba, novorođenče, dijete, pupak, apgar skala, dojenje, prirodna prehrana, tehnike dojenja, dojke, breast, child delivery, birth, breast feeding SažetakU ovom radu prikazan je porod koji je prirodni proces, postupak s novorođenčetom, kao i dojenje s prikazom najčešćih sestrinskih dijagnoza. PORODPorod je fiziološki proces koji završava rađanjem dijeteta, plodovih ovoja i placente. Porod prije navršenih 37 tjedana trudnoće nazivamo prijevremenim. Nakon navršenih 37 tjedana trudnoće porod je u terminu ili na vrijeme. Početak poroda označavaju trudovi ili prsnuće vodenjaka. Nije neuobičajeno da trudnica dolazi nekoliko puta u bolnicu zbog bolova, uvjerena da je počeo porod. Najčešće je riječ o takozvanim pripremnim trudovima koji su kratki i neregularni. Pravi trudovi traju najmanje jednu minutu i javljaju se u pravilnim vremenskim razmacima, u početku svakih 15 minuta, a zatim u sve kraćim razmacima. Stoga se uvijek savjetuje trudnici da pričeka nekoliko sati, prateći trajanje i regularnost trudova, i tek se onda odluči za odlazak u rodilište. Vodenjak može prsnuti samostalno ili za vrijeme trudova. Svaka sumnja na prsnuće vodenjaka znak je da se odmah krene u bolnicu. Trajanje normalna poroda razlikuje se ovisno o tome je li riječ o prvorotkinji ili višerotkinji. Prvorotkinje rađaju u vremenskom razmaku 12 do 18 sati, a višerotkinje znatno brže. Dolaskom u rađaonicu pregledat dežurni ginekolog pregledava rodilju, te odlučuje o daljnjem postupku i načinu vođenja poroda. Nakon prijema u rađaonicu pristupa se brijanju spolovila i davanju klizme. Za vrijeme poroda iznimno je važno stalno praćenje stanja majke i djeteta. Rodiljama se redovito mjeri krvni tlak, puls i provodi nadoknada tekućine. Nerijetko rodilje povraćaju, najčešće za prvog porodnog doba, što je najčešće neželjeni učinak analgetika koji se koriste za smanjenje boli. Važno je istaknuti i da mokraćni mjehur za poroda ne smije biti pun jer sprječava trudove. Stanje djeteta prati se kardiotokografom koji bilježi otkucaje srca te učestalost i intenzitet trudova. Kardiotokograf je najčešće pripojen tankom spiralnom elektrodom na oglavak djeteta. Sam porod dijeli se u četiri porodna doba: - Prvo porodno doba označava stadij otvaranja grlića maternice i samog ušća. Počinje ili prvim trudovima koji dovode do nestajanja cerviksa i otvaranja ušća ili prsnućem vodenjaka. Trudovi su u početku slabog intenziteta i trajanja, da bi se pred kraj prvoga porodnog doba javljali tri puta u 10 minuta. Kod prvorotkinja traje od osam do deset sati, a završava kad se ušće maternice od početna dva centimetra otvori potpuno (10 cm). Za to vrijeme rodilja dobije oko 150 trudova. U višerotkinja traje pet do sedam sati. Ako je prsnuo vodenjak bez pojave trudova, stav je čekati trudove sljedećih 12 sati, za koje ima vrijeme 90 posto rodilja dobije pod uvjetom da nema znakova infekcije. Prvo porodno doba je i najteže za rodilje, pogotovo prvorotkinje, jer dugo traje, a bolovi su sve jači i češći. Rutinska primjena različitih analgetika u svake rodilje ublažit će bolove do podnošljive granice. Epiduralna analgezija jedini je način potpuna kupiranja boli. Prisustvo supruga mnogo znači većini rodilja, naročito u ovom dobu, kad je psihološka potpora najvažnija. - Drugo porodno doba je doba istiskivanja djeteta. Počinje kad je ušće potpuno otvoreno (10 cm), a vodenjak prsnuo. Trudovi su izrazito česti i jaki. Kod prvorotkinja traje sat do dva, a u tom vremenu rodilja dobije oko 50 trudova. Trudovi se javljaju svake dvije minute i traju oko stotinjak sekundi. U višerotkinja traje do 30 minuta, nerijetko i kraće. U tom dobu dolazi do spuštanja vodeće česti (najčešće glavica) kretnjama rotacije kroz porođajni kanal. Pred kraj rodilja dobije neizdrživ nagon za tiskanjem, kao da će imati stolicu. To znači da se glavica nalazi na dnu zdjelice te da će uskoro nastupiti porod. Za to vrijeme treba pozorno pratiti upute liječnika i babice. Rodilja se postavi u položaj za rađanje. Za najjačeg intenziteta truda potrebno je svom snagom tiskati dijete prema uputama liječnika. Kad glavica djeteta izboči međicu, učini se epiziotomija, koju rodilje uglavnom ne osjete. Prvo se porađa glavica, potom prednje, pa stražnje rame, trup i nožice. Nakon samog poroda djeteta završava drugo porodno doba.
Babica podveže pupkovinu i prereže je, nakon čega babinjača prvi put vidi svoje dijete.
Novorođenče je često prekriveno verniksom (bijeli sirasti premaz), ponekad krvavo, što vas ne treba iznenaditi. Ako dijete ne zaplače odmah nakon rođenja, nemojte očajavati. Novorođenčetu je često potrebno nekoliko minuta oporavka i prilagodbe na potpuno nove uvjete života. Babinjača i dijete dobije narukvicu s matičnim brojem. Uvijek se dobro pogleda spol djeteta i usporede se brojevi na narukvicama. - Treće porodno doba počinje rođenjem djeteta, a završava rođenjem posteljice. U fiziološkim uvjetima traje 30 do 60 minuta, a aktivnim vođenjem puno kraće. Svaka rodilja odmah nakon rođenja djeteta dobije intravenski injekciju uterotonika koji će potaknuti još nekoliko trudova koji će u kratko vrijeme poroditi posteljicu, što je bezbolno. Svaku posteljicu liječnik koji je porodio detaljno pregleda, kako bi se izbjeglo zaostajanje posteljičnog tkiva u materištu. Nakon poroda posteljice potrebno je sašiti epiziotomiju. Epiziotomija je opstetrička operacija kojom se škarama reže međica u središnjoj ili postraničnoj liniji. Izvodi se u interesu majke (profilaksa razdora mekog porođajnog kanala) i djeteta (ubrzava drugo porođajno doba). Šivanje se provodi u lokalnoj analgeziji koja potpuno kupira bol. - Četvrto porodno doba označava stadij ranog oporavka, a traje oko dva sata. Za to vrijeme babinjača je zadržana u rađaonici i prati se. Neke od komplikacija kao što su krvarenje ili eklamptički napadi najčešće se događaju upravo u tom dobu. 10 do 15 posto poroda dovrši se carskim rezom. Carski rez je operativni način dovršenja poroda, a provodi se samo u interesu majke ili djeteta ako postoji čvrsta medicinska indikacija. Carski rez je operativni zahvat koji može imati kirurške i anesteziološke komplikacije. Isto tako, pobol ili komplikacije nakon carskog reza deset puta su češće nego nakon normalna vaginalnog poroda. Iako su današnjim napretkom medicinske struke komplikacije svedene na najmanju moguću mjeru, svaka rodilja mora znati da je liječnik neće izlagati povećanim rizicima carskog reza ako ne postoji stvarna i čvrsta indikacija za operativno dovršenje poroda.Moguće komplikacije tijekom poroda - Porod u stavu zatkom, veliko dijete, sužena zdjelica, intraamnijske infekcije, krvarenja u trećem porodnom dobu, samo su neke od komplikacija koje se javljaju za poroda. Važno je istaknuti da se do 90 posto poroda dovrši bez ikakvih komplikacija vaginalnim putem. Dva sata nakon poroda babinjača se premješta u bolesničku sobu na odjelu za babinjače, gdje se zadržava dva, tri dana, ovisno o stanju nje i djeteta. Novorođenče je dijete od rođenja do 28 dana života. Smatra se da je to period kojem se dijete sa svim svojim organskim sustavima adaptira na ekstrauterini život. težina donesenog dijeteta pri porodu kreče se od 2500 g - 5000 g, a dužina tijela od 48 - 52 cm. Razlike u težini dijeteta uzrokuju razni faktori kao što su; spol, rasa i konstitucija roditelja, prehrana trudnice i bolesti za vrijeme trudnoće. Nakon poroda dijete je mlohavo, tijelo mu se previja, a glavica pada prema naprijed. Karakteristike novorođenčeta; - Glava - relativno velika u odnosu na tijelo, opseg iznosi 34 - 36 cm - Fontanele - velika fontanela na tjemenu glave između parijentalnih kosti i fontanelne kosti je romboidnog oblika i veličine 2 x 2 cm, zatvara se između 10. i 18. mjeseca. Fiziološki je lagano uvučena - Koža - pri porodu je prekrivena sivobijelom, sirastom masom - vernix caseosa. Za vrijeme trudnoće štiti dijetetovu kožu od malceracija plodnom vodom. Pri prvom kupanju veći dio naslaga se skine,a potom koža postane ružičasta ili žarkocrvena - Lice novorođenčeta - punašno i okruglo zbog razvijenog potkožnog tkiva - Prsni koš - po porodu je za 1 - cm uži od opsega glave, bačvasta je oblika - Disanje - nepravilno i ubrzano, frekvencije 40 - 60 / min - Frekvencija rada srca - što je dijete mlađe to je brža, pri rođenju iznosi 140 - 160 / min Prva njega novorođenčeta sastoji se od: - čišćenje dišnih putova (oralno aspiriranje sluzi iz usne šupljine prije prvog udisaja) - podvezuje se pupkovina nakon što prestane pulsirati jer dijete na taj način dobiva 60 -80 ml krvi, a i ona ga preko plancentarnog krvotoka opskrbljuje kisikom dok ne prodiše (ne kod Rh imunizacije i onotaja pupčane vrpce oko vrata dijeteta)
- umota se u sterilnu kompresu
- majka odredi spol
- položi se majci na prsa (na boku)
- stavlja se isti identifikacijski broj dijetetu i majici koji majka usporedi na glas - odredi se apgar skala - očistiti dijete od krvi, plodne vode, mekonija
- koža dijeteta se osuši sterilnim pelenama i utopli se
- jodira se pupak i sterilno ga se povije
- ukapaju se sulfasol kapi u oči zbog spriječavanja infekcija oka - daje se majci
- prati se intenzivno prvih 6 - 8 h Apgar skala - određuje se u prvoj i petoj minuti djetetovog života. U praksi se upotrebljava od 1953. godine, a određuje vitalnost dijeteta
- Rezultati: 8 - 10 = dobro, vitalno dijete 7 - 5 = blaga hipoksija 4 i manje = teška hipoksija Trideset minuta nakon rođenja dijete je aktivno, tonus mu je lagano povišen, a srčana i respiratorna frekvencija ubrzane. Nakon dva sata zaspe. SESTRINSKA ANAMNEZA I STATUSN. N.., devetnaestogodišnjakinja, kršćanske vjeroispovijesti, živi sa suprugom u Splitu. Hospitalizirana je 09. svibnja, 2006. godine na Klinici za ženske bolesti i porode, nakon puknuća vodenjaka. Trudnicu je na ginekološki prijem dovezao muž u 12,30 h, a rodila je u 19,45 h prirodnim putem, bez komplikacija, dječaka dugog 52 cm, teškog 3350 g. Babinjaču počinjem pratiti od dana 10. svibnja, 2006.godine. Babinjača leži, pri svijesti, orijentirana. Puls dobro punjen, ritmičan, frek./min. 81. Krvni tlak izmjeren na desnoj ruci u ležećem položaju 116/75 mmHg. Koža blijeda bez oštećenja, edema i svrbeža. Tjelesna visnina je 176 cm, a tjelesna masa prije poroda je bila 74,5 kg, u trudnoći je dobila 11,5 kg. Do sada nije bila bolesna ni od kakvih ozbiljnijih bolesti. Od dječjih zaraznih bolesti prebolila Varicele. Prvu menstruaciju dobila s 12. godina i nije bila posebno bolna. Ciklusi trajali 26- 28 dana. Prije trudnoće nije bila na ginekološkim pregledima jer kaže da nije imala nikakvih problema. Koristila je prirodne metode kontracepcije. Na ginekološki pregled otišla tek kada je posumnjala da je u drugom stanju. Zadnja menstruacija je bila 05. 08. 2005. godine, a termin poroda bio je predviđen za 12. 05. 2006. godine. Ovo joj je prvi porod i prva trudnoća. Na kontrolne preglede išla redovito, nije imala nikakvih smetnji ni komplikacija. Zadnji pregled bio 27. lipnja, 2006. godine. Nije izbirljiva u pogledu hrane, jede 4 - 5 obroka u toku dana raznovrsne hrane, a najviše mliječne proizvode jer su joj rekli da je to dobro za dijete, zube i kosti. Nema hrane koju "ne može pojesti". Dnevno pije litru do litru i pol tekućine, ponekad dvije i to mlijeka i vode, ponekad voćnie sokove. Pita: "Sestro, što smijem jesti dok dojim? Hoće li nešto od hrane smetati bebi? " Prije poroda mokrila je učestalo, budila se noću dva do tri puta zbog mokrenja, a tako se nastavilo i u bolnici. Stolicu u toku trudnoće je imala svaki do svako drugi dan, nije koristila laksative, regulirala ju je prehranom. Prilikom dolaska u rađaonicu dobila je klistir i od tada nije imala stolicu. Spava u prosjeku od 22-23 sata do 08 sati. često je prakticirala popodnevni odmor koji bi provodila čitajući, gledajući televiziju ili spavajući. Nema neki posebni ritual prije spavanja, samo voli kad joj je otvoren prozor u sobi, a spuštene rolete. U bolnici ne spava dobro jer je zabrinuta zbog novonastale situacije, strah ju je kako će s bebom doma. Ne koristi pomagala za vid i sluh, za sebe kaže da je vedra i optimistična osoba, te da lako sklapa prijateljstva. Navodi kako nije imala većih stresova u životu. Sa suprugom je u dužoj vezi i nisu se iznenadili kada je ostala u drugom stanju. Suprugova obitelj ju je lijepo prihvatila. Sa suprugom živi u stanu u Splitu, a sobu su pripremili za dolazak bebe. Kupili su krevetić, posteljinu i robicu, te higijenske potrepštine za bebu (savjetovala ju je sestra koja ima ima dvoje djece i majka). Financijski je zbrinuta, iako ne radi, jer suprug ima pristojna primanja, a imaju i vlastiti stan. Nakon izlaska iz bolnice pomoći će joj majka koja ima 48 godina. Izražava zabrinutost s dojenjem djeteta. Kaže: "Ne ide mi. Bole me bradavice dok dojim", pita: "Kako ću najlakše dojiti, u kojem položaju?". PROCES ZDRAVSTVENE NJEGESestrinska dijagnoza: - Neupućenost u prehranu u/s dojenjem što se očituje dojinjinim pitanjem: " Sestro, što smijem jesti dok dojim? Hoće li nešto od hrane smetati bebi?" Cilj: - U toku hospitalizacije dojilja će se educirati o načinu prehrane u vrijeme dojenja. Intervencije: - educirati dojilju o hrani u vrijeme dojenja koja mora biti bogata bjelančevinama, kalcijem i vitaminima, te raznolika (nemasno meso, riba, povrče svježe i kuhano, voće)
- objasniti dojilji potrebu za većim unosom tekućine u vrijeme dojenja (mlijeko, voćni sokovi, juhe) - naglasiti dojilji da nema određenih namirnica (osim tenina, kofeina i alkohola) koje treba izbjegavati radi dojenja - dati dojilji pisane upute sa savjetima za prehranu Sestrinska dijagnoza: - Nepravilno dojenje u/s nepoznavanja tehnika dojenja što se očituje dojiljinim izjavom : "Ne ide mi. Bole me bradavice dok dojim Kako ću najlakše dojiti, u kojem položaju? ". Cilj: - U toku hospitalizacije dojilja će ovladati tehnikama dojenja i demonstrirati ih. Intervencije: - educirati dojilju o tehnikama dojenja i demonstrirati joj ih - pomoći dojilji da pronađe sebi odgovarajući položaj za dojenje - objasniti dojilji da prvih par puta prilikom dojenja može osjetiti peckanje u bradavici zbog opuštanja mlijeka - dati dojilji pisane upute o tehnikama dojenja - hrabriti dojilju da bude uporna Tehnike dojenja: - majka mora sjediti udobno - može potpomoći jastucima - dijete se primosi dojci, ane dojka djetetu - dijete treba biti okrenuto prema majci glavom, ramenima i trbuhom - kada dijete osjeti blizinu bradavice pokreće se refleks traženja i sisanja - dijete treba jako zinuti i usta stvaiti veći dio areole, imati ritmične pokrete mišića čeljusti i usta puna dojke Položaj koljevke
- najčešći položaj kad se dojilja uhoda u dojenje - dijete je okrenuto prema majci - ispod koljena ili dijeteta može se stavit jastuk - dijete se prinosi dojci Ležeći položaj
- ugodan naročito noću - mama i dijete leže na boku, okrenuto jedno prema drugom - mogu se leđa poduprijeti jastucima - bebina glavica može ležati na ispruženoj majčinoj ruci i onda mama podlakticom može pridržavati djetetova leđa Unakrsni hvat kolijevke
- dijete leži na jastuku u krilu da bi se podiglo do bradavice - ako se doji na lijevoj dojci pridržava se lijevom rukom, a dijete desnom (i obrnuto) Hvat nogometne lopte
- najpovoljniji je za dojilje koje su rodile carskim rezom - majka dijetem pridržava djetetovu glavicu, a tijelo se odmara na ruci - ispod dijeteta se mogu staviti jastuci Sestrinska dijagnoza - Visok rizik za ragade u/s neupučenosču u dojenje. Cilj: - Dojilja neće dobiti ragade za vrijeme dojenja Intervencije: - educirati dojilju pravilnoj tehnici dojenja
- uputiti dojilju da nakon podoja istisne malo mlijeka i njime namaže bradavice jer mlijeko djeluje aseptički - uputiti dojilju u obvezno nošenje grudnjaka koji je ne smije stezati
- uputiti dojilju da redovito mijenja jastučiće u grudnjaku i da ne smiju biti vlažni - uputiti dojilju da prozračiva bradavice kad je u mogućnosti, da ih izlaže zraku - dati dojilji pisane upute o tehnici dojenja i njezi dojki - naglasiti važnost dojenja za dijete (savršena hrana za dijete, štiti ga od infekcija i bolesti, dojenoj djeci su razvijeniji vid i govor...) i za samu dojilju (nema bočica, ustajanja, jefitnije je, uvijek savršene temperature i sastava, razvija emocionalnu povezanost majke i dijeteta...)
- hrabriti dojilju da bude uporna ZAKLJUČAKTrudnoća i porod, kao i babinje su novost svakoj ženi; to je vrijeme privikavanja i učenja novih životnih uloga i popračeni su brojnim fizičkim i psihičkim promjenama u ženi. I kada je trudnoća planirana, željena i bez komplikacija, trudnica je optrerćena mišlju o porođaju i o zdravlju djeteta. Važno je pokazati rodilji da nije sama, da smo uz nju i da nam je bitna. U današnje vrijeme najezde informacija s tiskovnih, internetskih, televizijskih i inih strana, ljudi su pod dojmom da se pri porodu događaju samo loše stvari; čitaju crne statistike i boje se za sebe i svoje bližnje. Drago mi je što mogu reči da sam prilikom pisanja ovog rada na internetu pronašla niz zanimljivih stranica na kojima roditelji sami prenose svoja pozitivna iskustva, kao i savjete budućim roditeljima. Medicinska sestra - primalja, kao i svi ostali članovi zdravstvenog tima, moraju biti svijesni svoje uloge u očima buduće majke. Bitno je pristupiti svakoj individualno i stvoriti odnos povjerenja, kao bi rodilja što aktivnije slijedila naše upute i time olakšala sebi, bebi i nama samima. Ne smije se zaboraviti da "prava" briga za majku i dijete slijedi tek iza poroda. Važno je pristupiti babinjači i znati joj dati potrebne informacije o skrbi oko djeteta. Vrlo je važno majku ohrabriti ili potaknuti na dojenje. Majčino mlijeko je potpuna i savršena hrana za dijete, bez ikakvih nuspojava i omogućava djetetu normalan rast i razvoj. Da bi majka uspješno dojila i stvorila poseban emocionalan odnos s dijetetom potrebne su joj usmene i pisane upute kao i asistencija i demonstriranje od strane medicinske sestre. Splitska klinička bolnica, potaknuta svjetskim saznjanima o važnosti prirodne prehrane za dijete, oraganizirala je službu u kojoj je jedna medicinska sestra - primalja zadužena za edukaciju mladih majki. Važno je naglasiti da je to pomak naprijed, ali da se nikako na tome ne smije stati. Treba provoditi seminare i tečajeve za žene koje planiraju trednoću, provoditi tečajeve za trudnice i tečajeve za dojenje kako bi se oslobodile straha i mogle uživati u najvažnijoj ulozi u životu. Svatko od nas može na svoj način doprinjeti tome; dajući savjete ili upučujući potrebite na pravo mjesto. Naše najveće bogatstvo su djeca. Zbog njih želimo i trebamo biti bolji ljudi!
jer djeca su ...
LITERATURA:
Anon, Majčino mlijeko. 2005. |
|||||||||||||||||||||||||
| « Prethodna |
|---|
