Sažetak

Vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti, od kojih oko 75% umire prije dolaska u bolnicu, pretpostavlja se da bi od tog barem 25% moglo biti spašeno da im je pružena pravodobna i adekvatna medicinska pomoć. Potrebno je hitno poduzeti mjere da se poboljša brojčano stanje kao i medicinsko- tehnička opremljenost cestovnih vozila za prijevoz u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj pomoći. Hitno realizirati raspisani natječaj za nabavu medicinskih helikoptera, specijalno opremljenih za pružanje hitnog medicinskog prijevoza s intenzivnom medicinskom skrbi. Potrebna je nabava medicinsko- tehničke opreme za adekvatnu skrb kardiokirurških bolesnika, djece i odraslih, jer su po statistici, trenutno oni najugroženija skupina bolesnika. Nastaviti kontinuiranu edukaciju svih učesnika u pružanju hitne medicinske pomoći, temeljenu na najnovijim saznanjima o hitnom medicinskom prijevozu kardiokirurških bolesnika.

EMERGENCY TRANSPORTATION OF CARDIAC SURGERY PATIENT

Abstract

Leading cause of death in Croatia are cardiovascular deseases, from who 75% dies before coming to a hospital. It is assumed that 25% of that number could be saved if they became proper and in due time medical aid. It's necessary to take urgent measures to improve number and medical- technical equipment of ground medical emergency transport services. It's required urgent realisation of officially published invitation for tenders for medical helicopters, specially equiped for critical care transport, and provision of medical- technical equipment for proper medical care of cardiovascular patients, both children and adults, because they are the most imperilled group of patients. It is important to proceed with constant education of all participants in urgent medical rescue, with grounds on most recent knowledge about urgent medical transportation of cardiac patients.

Vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti. Bolest koronarnih arterija je uzrok približno trećini svih smrtnih slučajeva u visokorazvijenim zemljama, a koronarna cirkulacija je poremećena kod gotovo svakog čovjeka iznad 65 godina. Podaci su izuzetno zabrinjavajući, jer oko 75% bolesnika u Hrvatskoj umire prije dolaska u bolnicu, a pretpostavlja se da bi od tog barem 25% moglo biti spašeno da im je pružena pravodobna i adekvatna medicinska pomoć.

Po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti svaki stanovnik i gost u Republici Hrvatskoj ima pravo na hitnu medicinsku pomoć kada mu je ona potrebna. Izvanbolnička hitna medicinska pomoć organizirana je na tri nivoa, po broju stanovnika u naseljima i gradovima. Djelatnost izvanbolničke hitne medicinske pomoći obavljaju timovi hitne medicinske pomoći (liječnik i dva med. tehničara / med. sestre, od kojih je jedan i vozač), timovi hitnog sanitetskog prijevoza (dva med. tehničara / med. sestre, od kojih je jedan i vozač), te timovi pripravnosti i prijavno- dojavne jedinice.

Hitni sanitetski prijevoz je načešće hitni, ili samostalan ili uz pratnju liječnika anesteziologa, liječnika internista, neonatologa ili babice. Prijevoz služi u svrhu premještaja (bilo od mjesta događaja do zdravstvene ustanove ili od manje opremljene bolnice ka sofisticiranijem centru), te raznih invazivnih pregleda i zahvata (kao što su perkutana transluminalna arteriografija- PTCA i angioplastika). Za razliku od klasičnog prijevoza, ovdje se prima poziv od stručne osobe.

Pri ugovaranju hitnog sanitetskog prijevoza dobivaju se podaci: relacija prijevoza i vrijeme odlaska, stanje bolesnika, oblik prijevoza (da li je potreban i povratak s bolesnikom), tko će sastavljati prateću ekipu, koju opremu je potrebno osigurati i koja bolnička oprema ide s bolesnikom na put.

Kardiokirurški bolesnik, bilo odrasli bilo dijete, izuzetno je rizičan za transport.

Indikacije za hitni prijevoz odraslih kardiokirurških bolesnika su: akutni infarkt miokarda (AIM), bolesnici s AIM kojima je kontraindicirana trombolitička terapija i koji su kandidati za hitnu PTCA, akutna aortna disekcija, rupturirana aortalna aneurizma, bolesnici s koronarnom bolesti i s uvedenom intraaortalnom balon pumpom ili VAD-om, životno ugrožavajuće aritmije koje reagiraju na lijekove, bolesnici sa sumnjom na ventrikuloseptalni defekt, bolesnici s naglo dekompenzirajućom valvularnom bolešću, bolesnici sa slijedećim stanjima: akutni plućni edem, kardiomiopatija, infektivni endokarditis, teška plućna hipertenzija, hipertenzivne krize, kongenitalna srčana greška i potreba za specijalnom pacemakerskom terapijom, te svi bolesnici koji trebaju hitne intervencije kao što su PTCA, hitna kateterizacija srca, hitna operacija srca / koronarnih arterija, a nije moguće napraviti u postojećoj bolnici. Indikacija za hitni sanitetski prijevoz je i bolesnik koji prima transplantirani organ- srce, zbog vrlo uskog vremenskog okvira, te prijevoz organa- srca od mjesta eksplantacije do mjesta transplantacije.

Indikacije za hitni prijevoz dječjih kardiokirurških bolesnika su sve kardiotorakalne patologije, kao i visok rizik za razvoj srčanih aritimija ili dekompenzacije koje zahtijevaju intervencije ili kirurški tretman, a nije moguć u postojećoj bolnici.

Kontraindicirani je prijevoz helikopterom svim bolesnicima u terminalnoj fazi bolesti, bolesnicima u arestu koji se ne mogu cirkulacijski stabilizirati, bolesnicima sa ventrikularnom tahikardijom s teškim hemodinamskim disbalansom, te kod anoksičnih encefalopatija / kome.

Uvjeti u pogledu medicinsko- tehničke opreme cestovnih vozila za prijevoz u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj pomoći regulirani su Zakonom, najnovijim Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu rada izvanbolničke hitne medicinske pomoći, objavljenim u Narodnim Novinama, u rujnu 2003. godine.

Prijevoz kardiokirurških bolesnika obavlja se i helikopterima i avionima. U Hrvatskoj, koristimo se helikopterima Hrvatske vojske i policije, a zrakoplovima Croatie Airlines ili drugima, po izričitom odobrenju. Ti helikopteri i zrakoplovi nisu medicinski, pa nisu niti opremljeni potrebnom medicinskom opremom. U pripremi je natječaj za nabavu medicinskih helikoptera za područje cijele Hrvatske.

Na području većine zemalja Europe, te Amerike i Kanade, postoje zakonske regulative o opremljenosti medicinskih helikoptera i aviona, te indikacije i kontraindikacije za vožnju helikopterom / zrakoplovom.

U Americi i Kanadi postoje posebna vozila za kardiokirurške bolesnike. Opremljena su invazivnim monitoringom- Swan Ganz kateteri, arterijske linije, CVP linije. Tu su i pacemakeri, intraaortalne balon pumpe, VAD- uređaji za ventrikularnu asistenciju, ECMO- uređaji za ekstrakorporalni suport. Postoje posebna vozila za prijevoz novorođenčadi s kongenitalnim srčanim manama ili kroničnim zatajenjem srca.

Med. sestra / tehničar u hitnom sanitetskom prijevozu treba imati adekvatnu edukaciju iz područja hitne medicinske pomoći, s najmanje jednom godinom radnog iskustva u timu hitne medicinske pomoći i propisanim vozačkim ispitom. Med. sestra / tehničar treba znati: primarni i sekundarni pregled bolesnika, trijažu, nadzor tijekom transporta, transportne položaje, temeljne i dodatne postupke održavanja života odraslih i djece prema smjernicama ERC-a, načine primjene lijekova, uzimanje uzoraka za analizu, metode zaustavljanja krvarenja, principe zbrinjavanja osobe u šoku, sve vrste ozljeda i njihovo zbrinjavanje, upotrebu imobilizacijskih sredstava, zbrinjavanje trovanja, porođaja, masovne nesreće i kemijske katastrofe. Uz osnovnu edukaciju, provodi se i kontinuirana edukacija putem tečajeva.

U torbi med. sestre / tehičara treba se nalaziti: materijal za vanjske obloge, minimalni sadržaj sanitetskog materijala, zavoja za hlađenje opeklina, poveske za hemostazu i vrećice za smještaj amputiranih dijelova tijela, pribor za standardnu zaštitu od infekcija, tlakomjer, slušalice, termometar, škare, pincete, folije za zaštitu od pothlađivanja i pregrijavanja, baterijska svjetiljka i sl.

O radu med. sestre / tehničara hitnog sanitetskog prijevoza vodi se dokumentacija na obrascima i to: obrazac za prijam poziva za hitni prijevoz, obrazac za primopredaju vozila i obrazac provedenih postupaka med. sestre / med. tehničara. Posljednji obrazac se ispunjava u dva primjerka, od kojih jedan zadržava ustanova za hitnu medicinsku pomoć za potrebe svoje evidencije, a drugi je sastavni dio medicinske dokumentacije bolesnika koji se upućuje u zdravstvenu ustanovu radi postupka završnog liječenja (uz liječnički obrazac medicinske dokumentacije o bolesniku i eventualni obrazac za praćenje postupka oživljavanja).

Zadaće med. sestre / tehničara tijekom prijema bolesnika i pripreme za prijevoz:

• nakon dolaska u bolnicu, uzima se sva potrebna oprema
• bolničko osoblje se pita za zadnje upute i detalje oko prijevoza
• posebno oprezni ako se bolesnik prevozi s infuzijama (koliko ih ima, koja količina i koncentracija lijekova)
• pitati da li postoje kakve posebnosti u vezi pacijenta i da li se dogodila kakva promjena u zadnjih nekoliko sati
• opće pacijentovo stanje, da li se očekuju promjene tijekom transporta
• ako je bolesnik pri svijesti, razgovara se s njme, objasni koja će se oprema koristiti, upozori ga se ako će se voziti «pod sirenama»
• u vozilu se kad se bolesnika smjesti, urede sve infuzije, kisik i sve što je ordinirano
• ako je ekipa ili pratioc iz bolnice u vozilu, objasniti gdje se što u vozilu nalazi

Zadaće med. sestre / tehničara tijekom prijevoza:

• nadzor vitalnih funkcija, zadovoljavajući protok infuzija, kontrola pravilnog rada sve upotrebljene elektronske opreme, kisika i sl.
• komunikacija s bolesnikom, ako je pri svijesti, pitati o njegovom stanju, mogućim bolovima i drugim poteškoćama
• u slučaju pogoršanja stanja reagirati s obzirom na situaciju
• ako je potrebno, telefonski se savjetovati s otpusnim liječnikom i informirati ga o sumnjivim promjenama

Zadaće med. sestre / tehničara pri predaji bolesnika:

• predati bolesnika u ruke stručnoj osobi, tek nakon toga urediti administraciju
• obavijestiti osoblje o svim promjenama u vezi bolesnika, koliko je imao kisika, eventualno administrirani novi lijekovi i sl.
• pričekati prijemnog liječnika, obavijestiti o bolesnikovom stanju, promjenama tijekom transporta, predati svu dokumentaciju.

Najčešće sestrinske dijagnoze kardiokirurških bolesnika su:

• Bol u toraksu u/s ishemijom miokarda
• Anksioznost u/s strahom od moguće smrti i nesigurnošću u etiologiju i prognozu
• Smanjeno podnošenje napora u/s smanjenim bilansom između potreba i opskrbe miokarda kisikom
• Hipoventilacija u/s bolom u toraksu
• Tjeskoba u/s bolom
• Mogućnost nastanka vrtoglavice i glavobolje u/s visokom dozom antagonista kalcija
• Mogućnost posturalne hipotenzije u/s manjkom kalija 2° diuretici
• Neupućenost u pravilnu primjenu medikamentozne terapije angine pektoris
• Neupućenost u provokativne faktore angine pektoris.

Obzirom da oko 75% kardiovaskularnih bolesnika u Hrvatskoj umire prije dolaska u bolnicu, pretpostavlja se da bi od tog barem 25% moglo biti spašeno da im je pružena pravodobna i adekvatna medicinska pomoć. Stoga je potrebno hitno poduzeti mjere da se poboljša brojčano stanje kao i medicinsko- tehnička opremljenost cestovnih vozila za prijevoz u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj pomoći. Treba se hitno realizirati raspisani natječaj za nabavu medicinskih helikoptera, specijalno opremljenih za pružanje hitnog medicinskog prijevoza s intenzivnom medicinskom skrbi. Potrebna je nabava medicinsko- tehničke opreme potrebne za adekvatnu skrb kardiokirurških bolesnika, djece i odraslih, jer su po statistici, trenutno oni najugroženija skupina bolesnika. Nastaviti kontinuiranu edukaciju svih učesnika u pružanju hitne medicinske pomoći, što se i sada uspješno obavlja u Nastavnom centru Ustanove za hitnu medicinsku pomoć Zagreb, temeljenu na najnovijim saznanjima, u koju je svrhu organiziran i ovaj Kongres.

Literatura:

• 1. "Pravilnik o uvjetima, organizaciji i načinu rada izvanbolničke hitne medicinske pomoći", Narodne Novine, br. 146 / 03, objavljene 17.09. 2003. godine,
• 2. "Guidelines for the inter- and intrahospital transport of critically ill patients", http://www.guideline.gov/summary/summary.aspx?view_id=1&doc_id=4912
• 3. "Pediatric Transport, outreach programs, Emergency Transport Program- Children's Hospital of Philadelphia", http://www.chop.edu/consumer/jsp/division/generic.jsp?id=72692
• 4. "Cardiac Air Transport Protocols", http://www.aircraftchartersonline.com/cardiac-air-transport-protocols.html http://www.mayomedicaltransport.com/mayoone.html
• 5. "Pediatric Advanced Life Support (PALS), Cinccinnati Children's Hospital Medical Center", http://www.cinccinnatichildrens.org/ed/cme/pals
• 6. "Adult Patients Indications For Air Medical Transport Activation", http://www.gov.ns.ca/heal/ehs/air_ambulance/AdultI.htm
• 7. Crippen, D., "Inter Hospital Transport of Critically Ill Patients: Problems and Pitfalls", The Internet Journal of Anesthesiology, ISSN: 1092-406X, http://www.ispub.com/ostia/index.php?xmlFilePath=journals/ija/vol1n4/transport.xml

Naputak za navođenje:

D. Radošević. Hitni prijevoz kardiokirurškog bolesnika. Sestrinski edukacijski magazin 2006:3(1)