Sindrom bolesne zgrade relativno je nov medicinski termin. Cijeli niz kroničnih zdravstvenih problema javlja se u zgradama koje su neadekvatno građene i održavane, a posebno u uredima sa zatvorenom mikroklimom.

Po definiciji Svjetske Zdravstvene Organizacije, Sindrom bolesne zgrade (Sick Building Syndrome ili skraćeno SBS) jest stanje karakterizirano iritacijama sluznica, vegetativnim smetnjama kao što su glavobolje i umor, a isto tako i afekcijom mentalnog zdravlja, depresijom i iritiranošću (1). Taj termin se pojavljuje u literaturi tek odnedavno, od 1994. godine. Još postoje mnoge kontroverze postoji li taj sindrom kao takav, ili je definiranje sindroma na osnovu zgrade u kojoj se boravi, a ne kliničkog stanja pacijenta medicinski neprihvatljivo (2,3).

Bilo kako bilo, SBS jest termin koji se sve češće koristi u vezi sa cijelim nizom kroničnih zdravstvenih problema povezanih sa boravljenjem u određenoj zgradi sa svojom specifičnom mikroklimom. Pošto je SBS uglavnom ispitivan u poslovnim, a ne stambenim zgradama, preklapa se sa nizom kroničnih problema koji su vezani i za samo radno mjesto u određenoj zgradi, ali se zasad ne definira kao profesionalna bolest zbog prevelikog spektra simptoma (4). Po nekim istraživanjima, u SAD oko 25 milijuna službenika boluje od određenog oblika SBS u oko 1,2 milijuna službenih zgrada (5). Na osnovu upitnika u Velikoj Britaniji i Novom Zelandu ustanovljeno je da oko 80% radnika ima neki od simptoma, a 40% većinu simptoma SBS (6). Postotak radnika sa barem jednim simptomom SBS u Italiji penje se do 92,6% (7). U Singapuru taj je udio 19,6% (8). Navedeno pokazuje da se simptomi SBS javljaju u bitno većem postotku u zgradama zemalja sa hladnijom i vlažnijom klimom, gdje je umjetna mikroklima zgrada mnogo češća. Dosad je najviše istraživanja SBS provođeno u skandinavskim zemljama. Autoru zasad nije poznato jesu li slična istraživanja provođena i u Hrvatskoj, te postoje li o tome podaci. No, s obzirom na trenutačni standard radnih mjesta u našoj zemlji (manje klimatiziranih ureda), za očekivati je da se SBS ipak javlja nešto rjeđe no u razvijenim zapadnim zemljama, ali sa sigurnim uzlaznim trendom.

Simptomi SBS

Što je zapravo SBS? SBS obuhvaća cijeli niz čimbenika povezanih sa zgradom: fizičkih, kemijskih, bioloških i psiholoških. Drugim riječima, uzroci kao i rješenja stanja zadiru duboko izvan medicine, od građevinarstva i arhitekture pa do ergonomije i organizacije rada. Po tome je SBS jedinstven entitet, kojemu mnogi osporavaju legitimnost, jer je većina smetnji koje se opisuju kao dio SBS već opisana i svrstana u druga područja medicine, kao što je najčešće medicina rada.

U simptomima SBS najšćešće se navode smetnje sa strane sluznica i kože te glavobolja, dok su smetnje sa strane funkcije osjetila i lokomotornog sustava rjeđe (6,7). Navode se prije svega kronični konjunktivitis, začepljenost nosa, kihanje, šmrcanje, kašalj, suhoća grla te upala sinusa. Također se javlja i kontaktni i nekontaktni dermatitis, prije svega na rukama. Glavobolje su, uz očne smetnje, najčešće navođene tegobe povezane sa boravljenjem u određenom prostoru (7). Najčešće su tenzijske prirode zbog uredskog rada u prisilnom položaju ruku, te je zbog toga upitno njihovo povezivanje sa zgradom, već prije svega sa uvjetima radnog mjesta, što spada u domenu medicine rada i ergonomije. To je još jedan od primjera kako je SBS poprilično neoštro definiran pojam. Osim glavobolja, depresija, iritiranost i letargija stanja su koja se povezuju sa zgradom u kojoj se boravi.

Fizički čimbenici

U većini radova oni se navode kao najčešći, i vjerojatno najviše povezani sa samom zgradom. Kao najčešći uzrok smetnji navedena je kvaliteta zraka, koja je direktno povezana sa klimatizacijom prostorija, a koja izaziva isušivanje sluznice dišnih puteva (kašalj i šmrcanje), a kod oka suzenje i crvenilo. U slučaju očiju i objektivno je ustanovljeno da klimatizacija destabilizira suzni film. U Italiji je utvrđeno da u klimatiziranim uredima 30% zaposlenih ima navedene očne smetnje, u usporedbi sa svega 15% u prirodno zračenim uredima (9). U Francuskoj je zabilježen pad učestalosti simptoma SBS kod zaposlenih za 40-50% nakon preseljenja u bolje klimatiziranu zgradu (10). Bolji način klimatizacije ne daje samo zdravstvene učinke: u Kanadi je zabilježena 11% veća radna produktivnost u bolje klimatiziranim prostorima (11). U klimatiziranm zraku najvažniji fizički parametri su protok, temperatura i vlažnost. Također, čimbenici zgrade od bitnog utjecaja na zdravlje su i oblik i jačina osvjetljenja (prirodno je najbolje, neonsko najlošije), opskrba i kvaliteta vode za piće, te odvod otpadnih tvari. Od posebne važnosti za osjećaj ugodnosti, a time i za zdravlje (i produktivnost!) zaposlenih jest i nivo buke, te njena priroda i frekvencija.

Kemijski čimbenici

U zraku poslovne zgrade kao mogući uzročnici simptoma SBS navedeni su građevinski materijal, povišene koncentracije CO2, boja, tepisi (najlošijima su se pokazali vuneni!), te formaldehidi u zraku ( 12, 13, 14). Zanimljivo je da je bitno viši postotak smetnji koje se mogu svrstati u SBS imalo osoblje u svakodnevnom kontaktu sa fotokopirnim strojem i papirom za kopiranje (15). Prijavljene su češće smetnje u vidu iritacije nosa, očiju, kože ruku, kihanja, kašljanja, sinusitisa i bronhitisa, kao i češće glavobolje (15).

Biološki čimbenici

I opet se klimatizirani zrak najčešće optužuje za biološko zagađenje prostora unutar zgrada. Može biti zagađen bakterijama (Legionella), gljivicama (najčešće roda Penicillium), te grinjama (12). Svi ovi mikroorganizmi mogu utjecati na zdravlje bilo pojavom infekcija, ili, što je mnogo češće, izazivanjem alergijskih reakcija. U Švedskoj je u jednom istraživanju u školama ustanovljeno da samo 45% učenika nema sklonosti nikakvim alergijskim manifestacijama (16). Jasno je da je sredina puna alergena plodno tlo za razbuktavanje alergijskih rinitisa, bronhitisa, alveolotisa te konjunktivitisa.

Psihološki čimbenici

Psihološki su čimbenici zapravo učinak sveg navedenog na mentalno zdravlje stanara/službenika. Od simptoma koji spadaju u neorganske, letargija, depresija, razdražljivost i glavobolja najčešće se navode (6,15). U Italiji je, uz suhoću očiju, glavobolja bila navedena kao najčešći simptom u sklopu SBS, a tenzijsku je glavobolju navodilo 27% službenika (7). Zanimljivo je da praktički sva istraživanja Sindroma bolesne zgrade navode da žene češće navode simptome SBS, i to od SAD do Kine (17, 18). O razlozima se zasad samo nagađa: jesu li žene osjetljivije na negativne utjecaje sredine, ili su jednostavno spremnije izraziti neku svoju tegobu. Također nije za odbaciti i potencijalni razlog da žene rade u lošijim uvjetima, te da zato imaju i više smetnji povezanih sa SBS (17).

Postoji li rješenje?

Kako mu i samo ime kaže, u Sindromu bolesne zgrade bolesnik je zgrada u kojoj ljudi borave, a njihove su smetnje tek posljedica stanja zgrade. Liječenjem smetnji stanara ne uklanja se glavni uzrok. Promjena u samoj zgradi ili zgrade u kojoj se boravi jedino je pravo rješenje; zrak, svjetlo, voda, raspored prostorija i radnog prostora moraju se prilagoditi čovjeku. U slučaju da je to nemoguće, preseljenje u bolje organiziranu zgradu jedino je trajno rješenje. Iako od simptoma SBS nitko izravno ne umire, učinci njihovog dugotrajnog kumuliranja mogu itekako narušiti zdravlje pojedinca, zajednice, a i bitno smanjiti produktivnost (11). Neka rješenja mogu djelomice pomoći: na primjer, korištenje ekrana računala sa niskom refleksijom, te njegovim stavljanjem na pravilnu visinu može barem djelomice smanjiti smetnje sa strane očiju. Također, pravilno određena dioptrija smanjuje napor u očima, a kvalitetan zrak koji je dovoljno vlažan i bez alergenih čestica neće izazivati toliko čest osjećaj žarenja i pečenja u očima, izazvan prekomjernim isušivanjem površine očiju, te alergijskom reakcijom spojnice.

Možemo zaključiti da, iako njegovi elementi nisu nikakva novost za medicinu, i iako se definira na temelju izvanjskog čimbenika, a ne stanja bolesnika, Sindrom bolesne zgrade zbog praktičnosti, ali i zbog upadljive međupovezanosti simptoma zavrjeđuje pažnju. Zbog u mnogome neprirodnog modernog načina života u uredima i neboderima kojim žive milijuni ljudi u razvijenom svijetu već i mali pomak u definiranju pravoga uzroka tegoba može uvelike popraviti njihovu kvalitetu života, ali i zdravlje u cjelini na duge staze.

Literatura

1. von Mackensen S, Bullinger M, Morfeld M. The sick building syndrome as a subjective perception-theoretical approach and assessment methods. Zentralblatt fur Hygiene und Umweltmedizin, 202(2-4):243-8, 1999 Aug.
2. Thorn A. The sick building syndrome- a diagnostic dilemma.Social Science & Medicine. 47(9):1307-12, 1998 Nov.
3. Bordona EJ Jr. Sick building syndrome-a wolf in sheep's clothing. Annals of Allergy, Asthma & Immunology. 79(4): 283-93. 1997 Oct.
4. Brede-weisflug B. Sick buliding syndrome. Versicherungsmedizin. 48(5):170-4, 1996 Oct.
5. Backman H, Haghigat F. Indoor air quality and ocular discomfort. Journal of American Optometric Association. 70(5):309-16, 1999 May.
6. Phipps RA, Sisk WE, Wall GL. A comparison of two studies reporting the prevalence of the sick building syndrome in New Zealand and England. New Zealand Medical Journal. 112(1090): 228-30, 1999 Jun.
7. Citterio A, Sinforioni F, Verri A, Cristina S, Gerosa E, Nappi G. Neurological symptoms of the sick building syndrome: analysis of a questionnaire. Functional Neurology. 13(3):225-30, 1998 Jul-Sep.
8. Ooi PL, Goh KT, Phoon MH, Foo SC, Yap HM. Epidemiology of sick building syndrome and its associated risk factors in Singapore. Occupational & Environmental Medicine. 55(3):188-93, 1998 Mar.
9. Muzi G, Abbritti G, Accattoli MD, dell'Orno M. Prevalence of irritative symptoms in a nonproblem air-conditioned office building. International Archives of Occupational & Environmental Health. 71(6): 372-8, 1998 Sep.
10. Bourbeau J, Brisson C, Allaire S. Prevalence of the sick building syndrome in office workers before and after being axposed to a building with an improved ventillation system. Occupational & Environmental Medicine. 53(3): 204-10, 1996 Mar.
11. Menzies D, Pazstor S, Nunes F, Leduc J, Chon CH. Effect of a new ventillation system on health and well-being of office workers. Archives of Environmental Health. 52(5): 360-7, 1997 Sep-Oct.
12. Cooley JD, Wong WC, Jumper CA, Hutson JC, Williams HJ, Schwab CJ, Straus DC. An animal model for allergic penicilliosis induced by intranasal instillation of viable Penicillium chrysogenum conidia. Thorax. 55(6): 489-96, 2000 Jun.
13. Seppanen OA, Fisk WJ, Mendell HJ. Association of ventillation rates and CO2 concentration with health and other responses in commercial and institutional buildings. Indoor Air-International Journal of Indoor Air Quality & Climate. 9(4): 226-52, 1999 Dec.
14. Wieslander G, Norback D, Walinder R, Erwall C, Venge P. Inflammation markers in nasal lavage and nasal symptoms in relation to relocation to a newly painted buliding: a longitudinal study. International Archives of Occupational and Environmental Health. 72(8):507-15, 1999 Nov.
15. Jaakkola MS, Jaakkola JJ. Office equipment and supplies: a modern occupational health concern? American Journal of Epidemiology. 150(11):1223-8, 1999 Dec.
16. Lundin L. Allergic and non-allergic students' perception of the same high school environment. Indoor Air-International Journal of Indoor Air Quality & Climate. 9(2): 92-102. 1999 Jun.
17. Bullinger M, Morfeld M, von MAckensen S. Brasche S. The sick building syndrome-do women suffer more? Zentrallblat fur Hygiene und Umweltmedizin. 202(2-4):235-41, 1999 Aug.
18. Wan GH, Li CS. Indoor endotoxin and glucan in association with airway inflammation and systemic symptoms. Archives of Environmental Health. 54(3):172-9, 1999 May-Jun.

Naputak za navođenje:

I. Petriček. Sindrom bolesne zgrade. Sestrinski edukacijski magazin 2006:3(1)