|
Brze smjernice: Snimanje elektrokardiograma (EKG-a) |
|
|
|
Aleksandar Radenović, Nastavno središte, Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Zagreb
|
|
Četvrtak, 19 Svibanj 2005 |
|
Elektrokardiografija je neinvazivni postupak koji se provodi u svrhu prikupljanja podataka o elektrofiziologiji srca. Omogućava dobijanje grafičkog prikaza električne aktivnosti srčanih otkucaja.
Fiziologija
Slika 1. Slijed prijenosa električnog impulsa kroz srce
U desnom atriju
nalazi
se
sinus-atrijski
(SA)
čvor.
On predstavlja dio tzv. provodne muskulature srca i
kao
takav
ima svojstvo spontane depolarizacije, te pokreće
val depolarizacije, tj. akcijski potencijal.
Val depolarizacije širi se zatim kroz tri
definirana
snopa provodne muskulature vrlo
brzo
po
čitavoj
muskulaturi
atrija
(lijevi i desni atrij su jedan srčani mišić
i
čine
jedinstvenu funkcionalnu cjelinu) i dolazi do atrio-ventrikularnog (AV) čvora koji se također nalazi u desnom atriju,
blizu
septuma,
tik
uz trikuspidalnu valvulu. U AV-čvoru val depolarizacije se
usporava tj. miruje, koliko
je
potrebno
da
krv
iz
oba
atrija prijeđe u odgovarajuće
ventrikule.
Zatim
se
kroz
Hisov
snop prenosi u desni ventrikul, gdje se odmah grana na desnu granu (za desni ventrikul) i lijevu granu (za lijevi ventrikul). Impuls
se nešto brže provede kroz početni dio
lijeve
grane,
pa
se
prvo depolarizira lijeva strana septuma.
Napokon se val depolarizacije (impuls) proširi od
endokarda kroz
miokard
do
epikarda
gdje
završava
val
depolarizacije (impuls). Ovo širenje impulsa
kroz
radnu
muskulaturu
miokarda puno je sporije od širenja impulsa kroz provodnu muskulaturu.
Zadnji dio miokarda koji
se
depolarizira
je
bazalni
dio lijevog ventrikla.
|
Slika 2. Prikaz odraza električne aktivnosti srca na EKG krivulju i primjeri EKG zapisa
|
| Električnu aktivnost srca, EKG uređaj bilježi u obliku EKG krivulje na kojoj razlikujemo zupce i valove. Normalni EKG sastoji se od serije ciklusa (kojeg čini P val, QRS kompleks i T val). Značenje istih u fiziologiji prenosa električne aktivnosti srca prikazano je na slici 2.
Ciklus započinje P valom, koji označava depolarizaciju atrija. Zatim slijedi QRS kompleks koji odgovara depolarizaciji ventrikula. Ciklus završava T valom koji označava repolarizaciju ventrikula.
|
|
Indikacija za EKG
EKG ima važno mjesto u hitnoj medicinskoj pomoći, posebice ako se radi o prisutnosti boli u prsima, aritmiji, dispneji ili drugim znakovima koji upućuju na mogućnost postojanja akutne kardiovaskularne bolesti, te stoga predstavljaju indikaciju za provođenje dijagnostičkog postupka.
|
Slika 3. Pomoćni postupak određivanja indikacije za snimanje EKG-a
|
|
Materijal i pribor za snimanje EKG-a
1. EKG uređaj (12 - kanalni)
2. elektrode
3. elektrovodljivi gel
4. papirnati ubrusi za brisanje
Postavljanje elektroda za snimanje 12 - kanalnog EKG-a
|
Slika 4. Postavljanje elektroda za snimanje 12 - kanalnog EKG-a
|
|
Postavljanje elektroda na ektremitetima
Elektrode se spajaju na obje ruke i lijevu nogu, dok
se
na desnu nogu obično spaja
elektroda
koja
služi
kao
uzemljenje. Desna ruka obilježava se sa R (Right arm), lijeva ruka sa L (Left arm) a lijeva noga sa F (Foot), dok se
elektroda
za
uzemljenje obilježava sa N (Null). Elektroda R je crvene, L žute a F
zelene boje tako da u smjeru
kazaljke
na
satu
podsjeća
na
semafor. Elektroda N je crne boje (slika 4.).
Postavljanje elektroda na prsima
Postavlja se šest prekordijalnih odvoda. Zovu
se
tako jer se elektrode za njihovo snimanje stavljaju na stijenku prsnog koša, dakle ispred srca (prekordijalno). Označavaju se sa V1-V6 (slika 4.).
V1- 4. interkostalni prostor parasternalno DESNO
V2- 4. interkostalni prostor parasternalno LIJEVO
V4 - iktus - jedan prst medialno od medioklavikularne linije, peti interkostalni prostor (IKP)
V3 - izmedju V2 i V4
V5 - peti IKP u prednjoj aksilarnoj liniji
V6 - peti IKP u srednjoj aksilarnoj liniji
Postupak snimanja EKG-a
|
| Slijed postupka |
Obrazloženje |
| 1. Objasniti i raspraviti s pacijentom postupak snimanja EKG - a. |
Kako bi bili sigurni da pacijent razumije postupak te mogao dati svoje mišjenje o istom. |
| 2. Uputiti pacijenta da oslobodi prsni koš, te donje dijelove ekstremiteta |
Kako bi mogli pristupiti mjestima za postavljanje elektroda. |
| 3. Smjestiti pacijenta u udoban položaj, ležeći ili sjedeći. |
Kako bi osigurali optimalno snimanje EKG - a i udobnost pacijentu. |
| 4. Prikopčati 10 elektroda kako je opisano na
slici 4. |
Preduvjet za snimanje EKG - a. |
| 5. Zamoliti pacijenta da miruje i pokuša
suzdržati se od pokreta,te normalno diše. |
Kako bi postigli optimalno snimanje EKG - a bez smetnji koje uzrokuju mišićni pokreti. |
| 6. Pokrenuti snimanje EKG - a, ovisno o vrsti uređaja. |
Način snimanja EKG - a (automatsko, manuelno) ovisi o proizvođaču uređaja koji se koristi. |
| 7. Na dobivenoj traci EKG - a, označi:
ime i prezime pacijenta, spol, JMBG |
U svrhu preveniranja gubljenja nalaza i/ili zamijene s nekim drugim. |
| 8. Pacijenta obavijestiti da ste završili sa snimanjem i da će te otkopčati elektrode. |
Pacijentu će biti lakše ako bude informiran i prije i tijekom provođenja dijagnostičkog postupka. |
| 9. Pacijentu dati ubruse da se obriše te mu
pomoći ukoliko mu je pomoć potrebna. |
Gel zbog svoje ljepljivosti i vlažnosti uzrokuje nelagodu kod pacijenta. |
| 10. Informirati liječnika te mu dati na uvid
snimljeni nalaz EKG – a. |
Liječnik će na osnovu nalaza EKG - a odrediti daljnje postupke kod pacijenta. |
| Napomena: Prije kontakta s pacijentom i snimanja EKG-a, potrebno je upoznati se s uređajem za snimanje, njegovim karakteristikama i opcijama koje nudi. |
|
|
Literatura:
1. Marlet J., Dougherty L., Manual of Clinical Nursing Procedures - Fifth Edition. 406 - 408, Blackwell Science, Oxford 2000.
2. Coxon V. i dr., Nursing Skills. 1300-1305, Thomson Learning, Albany 1999.
|
|