Stručni članci Po brojevima Godina I, Broj 2 Zdravstvena njega bolesnika u pripremi za transplantaciju srca | Zdravstvena njega bolesnika u pripremi za transplantaciju srca |
|
|
| Piškor S, Jurak H, Turković A. | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Utorak, 25 Svibanj 2004 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA U PRIPREMI ZA TRANSPLANTACIJU SRCA Sanja Piškor, ms, Helga Jurak, vms, Andreja Turković, ms Klinička bolnica "Dubrava"
Transplantacija srca danas je, 37 godina poslije prve transplantacije s Čovjeka na čovjeka, opće prihvaćena i jedina uspješna metoda liječenja terminalnog stadija srčane bolesti. Prvo presađivanje ljudskog srca izveo je dr. Christian Barnard 3.12.1967. godine u Capetownu, Južna Afrika. Prvu transplantaciju srca u našoj zemlji, u Zagrebu 30.09.1988 godine izvršila je ekipa kardiokirurga Kiruške klinike KBC Rebro pod vodstvom prof. dr Josipa Sokolića. U KB Dubrava od 2001. godine egzistira transplantacijski tim i prva transplantacija je izvršena pod vodstvom prof. dr Željka Sutlića 30.05.1995., a prvi bolesnik s liste KB "Dubrava" 17.11.2001. godine. Jedan od osnovnih problema tijekom razvoja transplantacije bila je mogućnost odbacivanja transplantiranog srca. Danas se u svrhu otkrivanja reakcije odbacivanja transpiatanta srca transplantiranim bolesnicima rade biopsije srca s procjenom stanja odbacivanja. Daljnji napredak omogućio je razvoj kirurških tehnika i tehnika čuvanja organa. Razvijanje farmaceutske industrije i upotreba novih imunosupresivnih lijekova spada u najvažnije metode protiv odbacivanja organa. Ciklosporini-Sandimmun Neoral, lijekovi koji inhibiraju T- limfocite a ne inhibiraju cjelokupan imuni sustav omogućili su i pojednostavili postoperativni postupak transplantiranog primaoca i omogućili raniji otpust iz bolnice.
Prije nego li se bolesnici s terminalnom stadijem srčane bolesti proglase sigurnim kandidatom potrebno im je učiniti opsežnu interaističku obradu i kompletnu kardiološku obradu.
Pacijenti koji su kandidati za transplantaciju srca prolaze 5 faza i to su:
Parametri iz svih tih faza ukazuju da transplantacija srca direktno zadire u intenzivnu sestrinsku skrb. Med. sestra je prisutna uz bolesnika i uz njegovu obitelj kroz sve faze. Ona mora znati sve osnovne pacijentove probleme i tražiti rješenje tih problema kroz razne strategije te mora znati prepoznati jedinstvene probleme transplantiranog pacijenta.
1. PROCJENA STANJA I PRIKUPLJANJE PODATAKA Nakon završenih pretraga i prikupljanja podataka liječnici uvidom u nalaze donose zaključak o prijemu na transpl. listu ili pak odlučuje o neprihvaćanju pac. na listu.
Kriteriji za prihvaćanje su :
Bolesnik u pripremi obradi prolazi opsežan program pretraga i ovdje će biti prikazan plan programa s internističke strane. Program pretraga bolesnika u obradi za transplantaciju srca u Zavodu za bolesti srca i krvnih žila postkoronarne jedinice "KB Dubrava" sadrži:
Program prilagodile za KB "Dubravu": mr dr Jozica Šikić, ms Sanja Piškor; Andrea Turković
Program sestrinske skrbi je da bolesnik razumije plan pretraga i načine liječenja prije i poslije transplantacije. Za psihičku stabilnost pacijenta važna je suradnja kako njega samog, njegove obitelji tako i cijelog transplantacijskog tima. Zbog obilnosti programa med. sestra koja je uz bolesnika 24 sata evidentirata svako nerazumijevanje tako i i svaku reakciju pacijenta koja bi mogla biti važna u procesu obrade. Isto tako može uočiti jačinu nekih reakcija u ponašanju koje preostali transplantirani tim nije uvidio. Sestrinska zapažanja komplentiraju med. zaključak i često daju vrijedne informacije koje mogu biti upotrebljive u planiranju individualne njege nakon transplantacije. Kroz evaluaciju bolesnik i obitelj dobivaju potpune informacije. Med. sestra mora znati uočiti reakcije bolesnika na medicinski zaključak. Bolesnici mogu biti vrlo dobro obavješteni o samoj transplantaciji ali isto tako mogu biti i nespremni na tako radikalan tretman pa u razgovoru s liječnikom mogu biti veoma nervozni i ne razumijeti rečeno. Med. sestra ima važnu ulogu u pomaganju takvom bolesniku kroz ponavljanje i utvrđivanje informacija, i mora uočiti vrijeme kada je on sam spreman na razgovor. Iz svega toga proizlazi da je suradnja između liječnika i med. sestre veoma važna kroz cijelu prvu fazu obrade i na samom kraju iste kada bolesnik odlučuje hoće li se nastaviti daljnje faze.
2. PERIOD ČEKANJA Druga faza započinje nakon kardiokiruškog konzilija i prijema bolesnika na listu čekanja u"KB Dubrava" a zatim slijedi prijava referalnom centru za transplantaciju na Kl. za urologiju KBC "Rebro" gdje dobiva matični broj. Period čekanja odgovarajućeg srca može trajati dan, mjesec, godinu ili više. Kako bolesnik koji je kandidat za transplantaciju srca prolazi opsežan program pretraga tako i za potencijalnog davaoca postoji faza ocjenjivanja.
Potencijalni davaoc mora zadovoljavati neke kriterije a to su :
Za potencijalnog primatelja period čekanja je vrijeme fizičkog i emocionalnog stresa. Najčešće sestrinske dijagnoze tog razdoblja su :
PREOPERATIVNI PLAN UČENJA Cilj - Bolesnik/obitelj će znati prezentirati naučeno:
1. Opisati kliničko stanje koje zahtijeva transplantaciju 2. Objasniti informacije povezane s transplantacijskom operacijom
prosječno vrijeme čekanja zahvata poredak na listi čekanja prema hitnosti postupak obavještivanja bolesnika i obitelji kada donor postane dostupan načine uzimanja lijekova koja se daje prije operacije i objasniti njihovo djelovanje
3. Svojim riječima objasniti usvojeno znanje o sistemu donacije organa
4. Opisati znanje o postoperativnoj njezi
3. OPERACIJA 4. INTENZIVNA NJEGA I OPORAVAK 5. REHABILITACIJA I DOŽIVOTNO PRAĆENJE BOLESNIKA NAKON OTPUSTA IZ BOLNICE
REHABILITACIJA počinje odmah po transplantaciji prvi operativni dan, te podrazumijeva tjelesnu vježbu i prehranu.
TJELESNA VJEŽBA Vrlo je važno da pravilan program vježbi započne nakon operacije, prvi operativni dan Tjelesna vježba smanjuje mogućnost uništavanja mišića kao negativnu posljedicu uzimanja steroidne terapije.koja se očituje u dobitku na tjelesnoj težini i u neobičnoj rasporođenosti masti u organizmu (težina sa više pojačava u području trbuha i bokova nego u rukama i nogama), te u slabljenju kostiju i oštećenju zglobova. Pravilna vježba je dio programa za mijenjanje životnog stila koja može usporiti arterosklerotski proces. Vježbe se razlikuju od vježbi drugih operiranih srčanih bolesnika jer nema automatske kontrole i kardiovaskularni odgovor na vježbu se sastoji u otpuštanju kateholamina. Plan zdravstvene njege sadrži davanje instrukcija na područjima pravilnog vježbanja i traženje najboljeg načina da se provede program vježbi. Zbog zakašnjenja kardiovaskularnog reagiranja posebno je važno uključiti fazu zagrijavanja i fazu relaksiranja mišića tijekom vježbe.
PREHRANA Anoreksija kao i oslabljeni apetit i apsorbcija hrane zahtijevaju unos tekuće hrane ili kompletnu parenteralnu ishranu. Nakon oporavka dolazi do jačanja apetita i povećanja tjelesne težine. Važno je naučiti bolesnike da se pridržavaju pravilne ishrane koja se provodila prije operacije .Znanje koje je bolesnik stekao preoperativno sada se ponavlja i utvrđuje. Dijete se daju u obliku pisanih jelovnika i educira se bolesnik i obitelj o mogućnosti kombinacije namirnica. Važno je naučiti da se ograniči unos soli (maksimalno do 3 grama dnevno), te da se posebna briga vodi oko unosa kolesterola. Usvojen način nove prehrane i izbjegavanje štetnih navika ciljevi su sestrinske edukacije.
DOŽIVOTNO PRAĆENJE BOLESNIKA NAKON OTPUSTA IZ BOLNICE Nakon otpusta iz bolnice bolesnik mora dolaziti u bolnicu na biopsiju srca, rutinske stres testove, radionukleidne studije i godišnje kateterizacije srca. Između tih pretraga rade se i rutinske pretrage biokemije, mjerenja krvnog tlaka i kontrole tjelesne težine. Vrlo često nakon operacije javljaju se problemi - depresija, nagle promjene raspoloženja, teškoće pri vraćanju na posao, promijena izgleda tijela (uzimanjem steroidne terapije dolazi do zaokruženog izgleda lica- mjesečevo lice, slabljenje kose i kože, oštećenje zglobova), kronična bol, impotencija.Zbog svih tih problema potrebna su savjetovališta za transplantirane bolesnike i njihove obitelji. Tu bi bolesnici i njihove obitelji uz stručno vodstvo med.sestre i ostalog med. kadra mogli dobiti pomoć u pronalaženju rješenja za novonastale probleme. Sestrinska skrb je usmjerena na brigu o bolesniku i o problemima koji sprečavaju pozitivne prilagodbe. Potrebna je suradnja med.sestre - glavnog koordinatora, kliničkih sestara i sestara primarne zdravstvene zaštite zbog trajnog nadzora i prepoznavanja problema na svim nivoima. Sestrinska uloga u učenju, u emocionalnoj podršci, koordinaciji njege, indentifikaciji problema i olakšavanju boli jednako je važna kao i sama transplantacija.
Dobra suradnja med. sestre primarne zdravstvene zaštite i kliničke sestre potrebna je zbog svih navedenih problema ali i zbog promidžbe samog postupka transplantacije. Osnovni problem je i dalje pitanje davaoca pa je i broj transplantacija ovisan o tom broju. Na zdravstvenim djelatnicima pa tako i na med. sestrama je da svojim znanjem, stručnom pomoći i spremnošću na težak posao edukacije obrazuju ne samo bolesnike u bolnici koji čekaju transplantaciju već i cijelu populaciju jer problem uzimanja organa leži u neinformiranosti društva na tom planu. Jedan od promidžbenih načina je i izdavanje Donorske kartice koja nije dokument. Njome se potiče javnost (okolina nosioca kartice) da se govori o donaciji organa i tako olakša obitelji tešku odluku kad ih se pita o donaciji. Transplatacijska medicina je realnost u svijetu a kako će se razvijati u Hrvatskoj ovisi i o nama samima.
LITERATURA:
Naputak za navođenje izvora: |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Sljedeća » |
|---|
 |
|
