Skip to content

Sestrinski edukacijski magazin

Naslovnica arrow Stručni članci arrow Godina I, Broj 2 arrow Zdravstvena njega bolesnika sa Sjögrenovim sindromom
Zdravstvena njega bolesnika sa Sjögrenovim sindromom Ispis E-mail
Snježana Živoder, ms   
Utorak, 25 Svibanj 2004

Zdravstvena njega bolesnika sa Sjögrenovim sindromom

Snježana Živoder, medicinska sestra

KBC Zagreb, Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za kliničku imunologiju i reumatologiju

UVOD

Sjögrenov sindrom očituje se suhoćom usne šupljine i očiju zbog destrukcije slinovnica i suznih žlijezda. Naziv koji se često upotrebljava kao sinonim za ovu bolest je sicca sindrom. Učestalost primarnog oblika bolesti nije poznata. Smatra se da je po učestalosti Sjögrenov sindrom na drugome mjestu među reumatskim bolestima, odmah iza reumatoidnog artritisa. Etiologija Sjögrenova sindroma nije poznata. Razlikuje se primarni oblik bolesti i sekundarni Sjögrenov sindrom kada istodobno postoje znakovi i neke druge, obično autoimune bolesti.

KOŽA I SLUZNICE

Koža i sluznice predstavljaju dijelove organizma koji čine granicu između okoliša i unutrašnjosti tijela. One čine prepreku ulasku raznim štetnim agensima i biološkim uzročnicima bolesti. Uredno funkcioniranje sluznice i kože čini bitan dio obrambenog sustava organizma. Lučenjem sluzi stvara se sloj na sluznici na kojem se hvataju razne nečistoće (strane tvari kao što su prašina, dim, ali i mikroorganizmi uzročnici raznih bolesti). Trepetiljke koje se nalaze na površini sluznice odbacuju tako nakupljene čestice iz organizma. Funkcionalne promjenjene sluznice mogu imati različito teške posljedice.

NEPRIMJERENO FUNKCIONIRANJE SLUZNICE

Neprimjereno funkcioniranje sluznice može se manifestirati kao suhoća usta tj. sluznice usne šupljine - xerostomia i suhoća sluznice očne šupljine - xerophthalmia. Bolest može zahvatiti i ostale sluznice u tijelu pa se može javiti suhoća sluznice respiratornog sustava (xerorhinia, xerotrachea) i probavnog sustava što se očituje kao atrofični gastritis. Suhoća sluznice rodnice za posljedicu ima bolni snošaj (dispareunia). Sindrom je uzrokovan upalnim promjenama egzokrinih žljezda. Uzrok nastanka upalnih promjena nije u potpunosti razjašnjen. Smatra se da je riječ o autoimunom patološkom procesu pri kojem obrambeni sustav organizma - limfociti, ulaze u tkivo egzokrinih žlijezda (žlijezda s vanjskim izlučivanjem) i razaraju ih. Posljedica oštećenja egzokrinih žlijezda je suhoća sluznice.

POSTAVLJANJE DIJAGNOZE

U svrhu postavljanja dijagnoze uzima se uzorak tkiva sa unutrašnje strane donje usnice. Na uzorku je pod mikroskopom vidljivo razoreno tkivo žlijezda uz nazočnost brojnih upalnih stanica u normalnom tkivu.

Posebnim tehnikama snimanja mogu se ustanoviti promjene u slinovnicama. Sijalografija je radiološka metoda pretrage kojom se uštrcavanjem kontrasta u izvodni kanal velikih slinovnica omogućuje njihov prikaz.

Scintigrafija slinovnica jest metoda u kojoj se koriste radioaktivni izotopi da bi se prikazale upalne promjene u žlijezdama. Schirmerovim testom sekrecije suza možemo izmjeriti količinu suza. Trakica filter papira stavi se na donju vjeđu i ocjenjuje se natopljenost papira suzama kroz određeno vrijeme koje ovisi o laboratoriju. Natopljenost papira u 5min. mjerenja manja od 5mm smatra se patološkim nalazom. Za postavljanje dijagnoze bitna je i rutinska obrada  krvi (SE, KKS, TP, EF, CRP i drugi upalni reaktanti), te serološka obrada (ANF- antinuklearni faktor, SS-A, SS-B- sicca sindrom antitijela, HLA tipizacija). Budući da bolest zahvaća pluća, bubrege, zglobove i SŽS prema potrebi od pretraga može se učiniti spirometrija, CO difuzija i ultrazvuk srca.

SUHOĆA SLUZNICE USNE ŠUPLJINE (XEROSTOMIA)

Zbog upalnog procesa u žlijezdama slinovnicama smanjeno je lučenje sline. Nedostatak sline predstavlja veliki problem pri unosu hrane iz razloga što je otežano žvakanje i gutanje. Samo uz konzumiranje velike količine tekućine prilikom jela bolesnici mogu progutati hranu, a posebno je otežano gutanje krute hrane. Tako promjenjena sluznica usne šupljine podložna je oštećenjima. Stoga je važno da hrana bude mekše konzistencije. Prilikom pripreme hrane potrebno je koristiti manje količine soli i izbjegavati jake začine. Suhoća sluznice u ustima pogoduje stvaranje bolnih ranica koje sporo cijele i mogu biti mjesto nastanka bakterijskih i gljivičnih infekcija. Bolesnik redovito mora koristiti sredstva za oralnu higijenu. Preporučuju se preparati umjetne sline i antiseptička sredstva. U bolničkim uvjetima za toaletu usne šupljine koristi se otopina pripremljene na odjelu (0.5l hidrogen-karbonata - 1,4% NaHCO3 + Belosept + antimikotik - bočica Nistatina)

Nerijetko bolesnici imaju povišenu temperaturu uslijed čega dolazi do stvaranja naslaga u ustima. Naslage u usnoj šupljini odstranjuju se parafinskim uljem (sterilna gaza namoćena u parafinsko ulje) pazeći da se dodatno ne ošteti sluznica.

SUHOĆA SLUZNICE OKA (XEROPHTALMIA)

Suhoća sluznice oka i nedostatak suza čija je uloga da ispiru oko dovode do odlaganja bjelančevinastih nitastih naslaga u oko. Zbog tih naslaga bolesnici se žale na "osjećaj pijeska u očima", a bez vidljivog uzroka s kojim bi to povezali. Da bi ublažili osjećaj suhoće bolesnicima se preporuča da tokom dana vlaže sluznicu oka preparatima umjetnih suza - Isoptotears (kapi se mogu dobiti na recept). Ako tegoba ostaje prisutna i nakon ukapavanja kapi bolesnik u neograničenim količinama može sluznicu vlažiti fiziološkom otopinom (0,9% NaCl). Preko noći stavlja se gel (Cornerere gel). U prostorijama gdje bolesnik boravi ne smije biti suhi zrak, te je stoga potrebno osigurati humidifikaciju prostora. Bolesnici ne smiju raditi na poslovima niti boraviti u prostorijama gdje ima prašine, dima ili bilo kakvih iritansa koji mogu oštetiti suhu očnu sluznicu. Prilikom izlaganja suncu bolesnici moraju nositi naočale sa UV filterom.

PROMJENE NA OSTALIM ORGANIMA

Osim suhoće sluznice usne šupljine i suhoće sluznice oka javlja se i suhoća kože što za posljedicu ima smanjeno znojenje. Bolesnicima sa navedenim poteškoćama preporuća se redovito mazanje kremama za rehidratacju kože.

Suhoća sluznice rodnice javlja se kod žena generativne dobi i uzrokuje bolan snošaj (dispareunija). Nerjetko se ovaj problem ne uočava ili zanemaruje  zbog neugodnosti koju žena može osjećati kada mora iznositi takav intimni problem. Problem je bitno uočiti jer se suha sluznica rodnice pri odnosu oštećuje i može doći do infekcija. Da bi se spriječilo oštećivanje prije snošaja treba staviti kremu ili pjenu u rodnicu. Bolesnice trebaju provoditi čestu i pravilnu higijenu spolovila blagim sredstvima.

Zbog suhoće probavnog trakta dolazi do gastritisa. Bolesnici su zbog tvrde stolice skloni opstipaciji te je zbog toga potrebno unositi veliku količinu tekućine u organizam. Kod težih oblika bolesti zahvaćeni su bubrezi, središnji živčani sustav, a česta je i pojava tumora.

LIJEČENJE

Liječenje suhoće usta i očiju provodi se simptomatskom lokalnom terapijom. Primjenjuju se preparati umjetne sline i umjetnih suza koji smanjuju osjećaj suhoće a time i iritaciju. Sindrom suhoće nije dovoljan razlog za primjenu drugih lijekova. U liječenju artritičnih tegoba obično su dovoljni nesteroidni protuupalni lijekovi, no u težim je slučajevima potrebna primjena glukokortikoida pa i imunosupresivnih lijekova.

Prognoza bolesti kod primarnog oblika relativno je dobra, dok je mnogo lošija u sekundarnom gdje ovisi o težini pridružene bolesti.

EDUKACIJA BOLESNIKA

Sjögrenov sindrom bolesnika dovodi u situaciju da mjenja neke od svojih navika, ali ga ne ograničava u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, osim u slučaju komplikacija pridruženih bolesti. Edukaciju bolesnika potrebno je planirati s obzirom na slijedeće očekivane ciljeve:

  • bolesnici koji uzimaju kortikosteroide razumjeti će važnost redovnog uzimanja lijekova
  • biti će upoznati sa načinom uzimanja lijeka; lijek je potrebno uzeti ujutro između 9 - 10 sati nakon doručka
  • biti će upoznati sa promjenam koje se javljaju u fizičkom izgledu u toku terapije (kušingoidan izgled - dominira centripetalan debljina; ruke i noge su tanki, a trup je krupan uz vidljive nakupine masti sa stražnje strane vrata, koža je tanka i prozirna i kroz nju se prosijavaju krvne žile)
  • biti će upoznati sa mogućim psihičkim promjenama koje se mogu javiti u toku uzimanja terapije; burne reakcije na bilo kakve događaje
  • bolesnik će razumjeti potrebu za redovnim kontrolama kod liječnika i u mirnoj fazi bolesti
  • biti će upućen da u slučaju pojave komplikacija potraži liječničku pomoć
  • znati će objasniti način na koji je potrebno njegovati sluznicu oka i/ili usne šupljine
  • poznavati će načine sprečavanja nastanka opstipacije

Literatura

  1. Brunner, S.L. Suddarth, D.S.  Medical-surgical nursing. Philadelphija: JB Lippincott Company, 1992; 1406-1434.
  2. Horvat, Z., Anić, B., Sjögrenov sindrom. Interna medimedicina, Vrhovac i sur. Zagreb, Naprijed, 1997; 1485-1486.
  3. Luckmann, J., Saunders manual of nursing care, 1997; 899.

 Naputak za navođenje izvora:
Živoder S. Zdravstvena njega bolesnika sa Sjögrenovim sindromom. Sestrinski edukacijski magazin 2004:1(2)

 

 
« Prethodna

Tražilica

Pronađi nas na Facebooku

Pronađi nas na Facebooku

ISSN: 1334-7551

Kontaktirajte nas..
 

HON code

HONcode accreditation seal.

Tko je Online

SEM • www.sem.com.hr

Sestrinski edukacijski magazin

Marketing